Proteklog tjedna na istarskom granicnom prijelazu Kaštel zabilježena je najveca zapljena tartufa u ovoj godini, cak pet i pol kilograma. A to nije jedini slucaj šverca podzemne gljive ove jeseni, za koje su vecinom optuženi stranci. Ipak, dio stranaca iz neznanja u Istri kupuje svježe nepakirane tartufe u malim kolicinama samo za vlastitu upotrebu ili ih dobije na poklon od nedeklariranih proizvodaca, a njih se na istarskim granicnim prijelazima tretira jednako kao i švercere.
Naime, neupuceni u to da je u Hrvatskoj zabranjeno iznošenje tartufa, a da za izvoz trebaju imati izvoznu deklaraciju koja se pribavlja u Rijeci, a potom s njome treba otici na granicni prijelaz Rupa iznad Rijeke, gdje je jedino u našoj blizini dozvoljen izvoz tartufa, dolaze na jedan od istarskih granicnih prijelaza bez ikakvog papira. Protiv njih se tada podižu kaznene prijave zbog izbjegavanja carinskog nadzora, a potom i optužni prijedlog zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti prirode.
Boris Brajkovic iz umaške Udruge privatnih iznajmljivaca požalio se da ovakvi represivni zakoni istarsku turisticku ponudu drasticno ogranicavaju i udaljavaju je od ciljanih gostiju. Uz to, smatra žalosnim što se tartufi, koji su tipicno prirodno bogatstvo iz Istre, ne mogu legalno izvesti preko istarskih granicnih prijelaza i što izvozne deklaracije mogu dobiti tek u Rijeci.
- Takve "nenamjerne" prijestupnike nitko nije uputio u potrebne procedure i postupke, niti prilikom kupnje niti prilikom izdavanja potrebnih dozvola. U praksi se najcešce dogada da stranci, vecinom su to stariji i ugledni gosti, koji su legalno kupili, ulovili ili ubrali te zakonom zašticene vrste, što znaci u legalnim trgovinama opskrbljenima odgovarajucim dozvolama za lov i ribolov ili dozvolama za sakupljanje plodova, prilikom njihovog deklariranja nadležnim granicnim organima pri izlasku iz Hrvatske dožive hladan tuš.
Prema hrvatskim zakonima, ti su stranci automatski kategorizirani i tretirani kao šverceri zbog nedozvoljenog izvoza zašticenih vrsti, pokušaja izvoza bez potrebnih dozvola, iznošenja navedene robe na nedozvoljenom granicnom prijelazu, cesto i zbog prekoracenja dozvoljene kolicine. Slijedom toga cine carinski prekršaj, kaže Brajkovic.
Rješenje vidi u uskladenju naših, kako kaže, represivnih zakona koji zadiru u politiku turizma. Isto tako, smatra da bi turisticku javnost trebalo informirati o postupcima i obvezama koje proizlaze iz tih zakonskih normi. (B. BAN)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU OD PONEDJELJKA.