Depresija je poremecaj raspoloženja koji izaziva osjecaj tuge, beznada ili ocaja tijekom dužeg vremena, ostavlja traga u psihickom, fizickom i socijalnom životu pojedinca. Ocituje se malodušnošcu, nedostatkom motivacije i samopoštovanja, nesanicom, mentalnom i fizickom usporenošcu. Zapravo, depresija može biti i jedan od prvih znakova nedostatka minerala. Korekcijom eventualnog nedostataka magnezija, selena, cinka utjecemo izravno na raspoloženje. Depresija je povezana i sa manjkom željeza.
Prikrivena se depresija ocituje promjenama raspoloženja, gubitkom interesa, izbjegavanjem kontakta s ljudima, ravnodušjem, tjeskobom, nesposobnošcu adekvatnog reagiranja na stres i problem. Eventualni laboratorijski testovi ostaju u granicama normalnih vrijednosti. U najtežim slucajevima osoba više nije sposobna za svakodnevno normalno funkcioniranje i može biti sklona suicidu.
Uzrok leži u biokemijskoj neravnoteži mozga. Tocan mehanizam nije poznat no cesto povod mogu biti stresni životni dogadaj i, hormonske promjene, bolest ili cak neki lijekovi.
Depresija se najcešce povezuje sa prehranom koja je bogata mesom uzgojenim uporabom antibiotika, alkoholom, kavom, konzervansima, šecerom, kemikalijama i bojama u hrani. Osobe koje koriste antidepresive trebaju izbjegavati namirnice koje sadrže tiramin: pivo, crveno vino, odstajale sireve, salame, sušenu ribu, avokado, smokve. Preporuceno je jesti žitarice, mahunarke, svježe voce i povrce, krto meso, iznutrice, ribe i školjkaše.
Depresija, nesanica te žudnja za hranom može se razviti kod niske razine serotonina u mozgu. Najveci upliv na raspoloženje imaju serotonin, dopamin, noradrenalin, endorfini. Naše ih tijelo stvara iz hrane koju unosimo. U stvaranju su neophodne aminokiseline, enzimi, vitamini, minerali, masne kiseline i ugljikohidrati te ukoliko ih nema, tijelo nije u stanju proizvesti neurotransmitere. Granicni nedostatak nutrienata stvara predispoziciju pojedinca ka depresiji. Podaci ukazuju na povezanost nedostatka vitamina npr. B5 i zamora, omega-3-masnih kiselina i promjena raspoloženja. Postoje dokazi o neosjetljivosti na inzulin i intoleranciji glukoze u ljudi koji boluju od teške depresije.