Na imanju obitelji Kovač u selu Radoši, nedaleko Žbandaja na Poreštini, otvoren je prvi paleo-agroturizam u Istri, a možda i u širim razmjerima.
Njegov utemeljitelj Ivan Kovač, nakon što se zasitio karijere u sportu i turizmu, te niz godina bavio pčelarstvom, nakon susreta s Riječaninom Ivanom Deloguom zainteresirao se za sustav paleo-prehrane i ubrzo uvidioda takav sustav u cjelini, u lancu od proizvodnje do potrošnje, može primijeniti na svome seoskom imanju. Parcelu na kojoj je do tada držao košnice obogatio je poljoprivrednim nasadima među kojima je i mediteranski vrt, zasebni ograđeni eko-vrt, a na imanju se u podrumskom prostoru uzgajaju i gljive.
Povratak zdravoj prehrani
Prema važećem turističko-ugostiteljskom zakonodavstvu, Kovač je svoje imanje registrirao kao izletište, što je kategorija koja dozvoljava da se na seoskom imanju gosti nude pripremljenom toplom hranom od sirovina iz pretežno vlastite proizvodnje - a upravo tako je registrirana i većina istarskih agroturizama. Puni naziv ovog objekta je "Izletište paleo-farma Remedy - tisuću cvjetova", a s obzirom na koncept, radi se o u nas prilično jedinstvenom turističkom proizvodu.
Paleo-farma u Radošima "dizajnirana" je za posjete grupa od po 10-15 ljudi, kojima se nudi višesatni program razgledavanja farme, degustiranja jela od proizvoda s farme te upoznavanje s načelima paleo-prehrane kroz predavanja i prezentacije. Prvi ciklus od šest ovakvih događanja na farmi u Radošima organiziran je upravo ovih dana, zadnjih dana srpnja i početkom kolovoza. Program počinje dobrodošlicom domaćina Ivana Kovača i degustacijom hladnog predjela sastavljenog od kozje skute, tikvica, cherry rajčica, luka, rokulja i borovnica, s preljevom odnosno marinadom od meda, maslinovog ulja, začinskog bilja i limunovog soka. Slijedi predavanje Denisa Delogua, utemeljitelja riječke udruge Bosk koja promiče paleo-prehranu. Predavanje je vrlo inspirativno i potkrijepljeno obiljem podataka, a njegovu osnovu čini osobna priča Denisa Delogua koji je upravo paleo-prehranom sam sebe izliječio od multiple skleroze.
Osnovna poruka ideje paleo-prehrane je da se današnji čovjek treba hraniti jednako kao što se prije nekoliko tisuća godina, prije utemeljenja prvih organiziranih civilizacija, hranio homo sapiens. Velike civilizacije su organizaciju i kontrolu svog društvenog ustroja temeljile na gospodarenju žitaricama, kojih u doba homo sapiensa nije bilo, a zdravstvene statistike govore da se zdravstveno stanje ljudske vrste počelo pogoršavati upravo nakon što su žitarice (i s njima gluten) ušle u masovnu prehranu. Povratak zdravlju pa čak i mnogim slučajevima dokazanog izlječenje mnogih bolesti provjerljivo je moguć povratkom na prehranu iz doba prije masovne uporabe žitarica, s osloncem na povrće i meso. Osim glutena, paleo-prehrana preporučuje izbjegavanje šećera, ali i korištenje što raznovrsnijih namirnica, opet poukom iz davne prošlosti i arheoloških dokaza da su davnašnji ljudi za ishranu koristili oko 700 namirnica biljnog porijekla, dok ih se danas najčešće koristi jedva tridesetak.
Crni kelj, sikavica i kim
Nakon ovako prosvjetljujućeg predavanja, gostima se opet nudi obrok pripremljen na načelima paleo-prehrane, ali ovaj put topli: piletina pripremljena s više vrsta povrća, voća i sjemenki, također sa zanimljivim preljevima: jedan je od crnog kelja, češnjaka, začinskog bilja i maslinovog ulja, a drugi od meda, peluda, propolisa te sjemenki konoplje, sikavice i crnog kima. Osvježenje u skladu s idejom farme nudi se kroz napitak od meda, propolisa, limuna i vode, a sladokusci mogu kušati još i čokoladne praline punjene medom i mediteranskim biljem.
Sve namirnice koje će Ivan Kovač ponuditi svojim gostima s razlogom su uklopljene u jelovnik i svaka od njih ima svoju priču, od zaboravljenog divljeg drijenka do različitih kombinacija sporednih pčelinjih proizvoda, poput propolisa i peluda, s drugim namirnicama. Neki gosti dolaze na paleo-farmu u Radošima s vlastitim iskustvima, bilo u liječenju, bilo u preventivi, bilo samo u kulinarstvu, pa i međusobno i u interakciji s domaćinima imaju što naučiti došavši u ovaj neobični ali nadasve miran kutak prirode, oplemenjen ljudskim znanjima o dalekoj prošlosti. (NAPISAO I SNIMIO Davor ŠIŠOVIĆ)