Izbori za zastupnike u Europskom parlamentu, zakazani za 25. svibnja, svakako će biti zanimljiviji nego što se to na prvi pogled čini. Predviđanja agencija poput PollWatcha 2014., odnosno istraživanja rejtinga stranaka i izbornih koalicijskih lista ne uzimaju u obzir preferencijalne glasove koje kandidati s lista mogu dobiti, iako bi oni, zapravo, mogli u velikoj mjeri odlučiti tko će predstavljati Hrvatsku u Bruxellesu i Strasbourgu u narednom petogodišnjem mandatu.
Birači će, kao i na prošlogodišnjim izvanrednim europskim izborima, biti u prilici izravno izabrati kandidate, bez obzira na kojem se mjestu na listi nalazili, te tako modicifirati izbornu listu.
- Ne mislim da će preferencijalni glasovi biti odlučujući na tim izborima, ali bit će važni na dvije najveće koalicijske liste, okupljene oko SDP-a i HDZ-a, objašnjava politolog Davor Gjenero.
Izborna pravila za europske izbore predviđaju glasanje za zatvorene, ali neblokirane liste, koje moraju prijeći dva izborna praga. Prvi izborni prag je pet posto, koliko treba dobiti lista da bi uopće imala zastupnike u Europskom parlamentu. Drugi prag postavljen je na deset posto i namijenjen je za kandidate i njihove preferencijalne glasove.
Dakle, osvoji li kandidat najmanje deset posto glasova koje je osvojila njegova lista, automatski se pomiče na prvo mjesto liste. Bude li više kandidata s preferencijalnim glasovima, mjesta na listi određuje njihov osobni rezultat, odnosno postotak osvojenih glasova. Teoretski, bude li na listi nekoliko kandidata s preferencijalnim glasovima, u Europski parlament uopće ne moraju ući prvoplasirani na izbornim listama.
- Očekuje se da će dobar rezultat s preferencijalnim glasovima ostvariti Tonino Picula na listi Kukuriku koalicije te Ruža Tomašić na listi HDZ-ove koalicije. Oni su i na prošlim izborima bili najpopularniji i osvojili su najviše preferencijalnih glasova. Osim toga, Picula sada "igra" na prijepor sa Zoranom Milanovićem, pokazuje se njegovim konkurentom u stranci i na taj način privlači stranačke nezadovoljnike, napominje Gjenero.
- Na preferencijalne glasove očito računa i IDS-ov kandidat na Kukuriku listi Ivan Jakovčić, ali njegova je situacija neizvjesna, jer bazen iz kojeg ih crpi nije tako velik kao drugih kandidata. Zato je krenuo po njih izvan Istre, iako mu i njegova županija, ako izlaznost u njoj bude veća nego drugdje, može osigurati mjesto u Europskom parlamentu, objašnjava Gjenero.
Ivan Jakovčić, koji je na prošlim izborima bio na čelu svoje nezavisne građanske liste, dobio je 15.213 glasova, ali mu je lista s 3,84 posto ostala ispod izbornog praga. Teško je prognozirati koliko bi preferencijalnih glasova osiguralo Jakovčićev mandat, ali ako izlaznost bude jednaka prošlogodišnjoj, potrebno mu je da oko 20 tisuća birača zaokruži njegovo ime na koalicijskoj listi SDP-HNS-IDS-HSU. Te glasove Jakovčić može dobiti u Istri, ali nema sumnje da je po njih išao i kod Čačićevih reformista u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a i šire. (D. GRAKALIĆ)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU