Vodena degustacija vina sorte muškat ruža održana u nedjelju u sklopu izložbe Vinistra u dvorani Žatika bila je ujedno i prvo javno predstavljanje nedavno osnovanog Društva enologa Istre sa sjedištem u Porecu. Ovo strukovno udruženje registrirano je u ožujku, za predsjednika je imenovan Tomislav Plavša, potpredsjednica je Melinda Cossetto, a tajnica je Ingrid Palman.
- Društvo je osnovano s ciljem promišljanja o vinu. Stvorila se kriticna masa kolega u Istri koji su završili Agronomski fakultet ili Veleucilište u Porecu, žive i rade na podrucju Istarske županije i naprosto smo se željeli okupiti i funkcionirati kao udruga i razmjenjivati svoje znanje, iskustvo i uživanje u vinu. Upisi još traju, a mislim da ce nas biti tridesetak koji želimo komunicirati i razmjenjivati iskustva, veli Plavša.
Dodaje da clan može postati svatko tko ima odredene reference, završen agronomski fakultet, ili smjer vinogradarstva i vinarstva na veleucilištu, te da živi ili radi na podrucju Istre. U društvu trenutno izraduju web stranice, a planiraju organizirati i tri do cetiri susreta kroz godinu, na kojima ce predavaci biti strucnjaci iz Hrvatske i inozemstva.
Degustacija na Vinistri okupila je dvadesetak enologa koji su svoja iskustva i mišljenja razmjenjivali oko šest vina sorte muškat ruža.
- Muškat ruža je vrlo zahtjevna sorta u vinogradu jer je izuzetno osjetljiva na bolesti, funkcionalno je ženski cvijet i radi nam puno problema u vinogradu. Medutim, izuzetno je podatna za proizvodnju razlicitih tipova vina. Danas smo imali prilike kušati više godišta, od rose preko crnih vina relativno srednjih ili niskih alkohola, do vina tipa desertnog i prošek vina, pa do likerskih tipova vina.
Ono što je opci zakljucak je da muškat ruža ima svoju prilicno široku lepezu vina i ja sam htio malo potaknuti raspravu o tome. Jedno je kad vino gledamo tehnološki, a drugo enološki. Neoboriva je cinjenica da, kada se radi o uživanju u vinima, vrlo rijetko se uživa samo u vinu, najcešce se uživa uz jelo, pa se rasprava razvila i u tom smjeru.
Ipak, naš koncept u raspravi bio je tehnološki, da li je ta sorta u odredenoj godini i u odredenim uvjetima dala ili nije dala svoj maksimum, zakljucuje Plavša.