Drugi okrugli stol za knjižnice nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj pod nazivom "Knjižnice za druge i drugačije" održan je danas u Gradskoj knjižnici i čitaonici.
Ovaj se stručni skup oslanja na iskustvo u radu narodnih i manjinskih knjižnica, a u Hrvatskoj službeno postoje 22 nacionale manjine i deset središnjih manjinskih knjižnica.
Ivan Marković iz Osrednje knjižnice Srečka Vilharja iz Kopra u izlaganju "Info knjiga - kutak talijanske knjige" kazao je da je taj kutak svečano otvoren 2016. godine te da omogućuje korištenje i posudbu različite knjižnične građe, od tiskanih do elektroničkih knjiga, zvučnih knjiga i elektroničkih novina te je namijenjen svim skupinama korisnika.
Aktivna uloga knjižnica
Izlaganje Marijance Ajše Vižintin bilo je usredotočeno na Aktivnu ulogu knjižnica za međunarodno okruženje.
Rodom Puljanka Irena Bekić te Petra Dolanjski iz Knjižnice grada Zagreba - Knjižnice Silvija Strahimira Kranjčevića imale su izlaganje "Uključivanje marginaliziranih skupina u knjižnice je vidljivost u javnom prostoru?"
Tu je predstavljen transformativni potencijal umjetnosti, uvodno na primjeru nekih društveno angažiranih umjetničkih radova, a zatim i projekata nastalih u sastavu programa Galerije Prozori u Knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića i Galerije Prozori, kao mogućih načina uključivanja marginaliziranih skupina u fond i programe narodne knjižnice. Predstavljen je i dvogodišnji suradnički umjetničko-istraživački projekt "Nesigurne intervencije LGBTIQ korisnici u narodnim knjižnicama autorice Petre Dolanjski te predstavljeno je kako se nastoji uključiti ovu populaciju u programe, fond, strategije i dokumente narodnih knjižnica.
Narodna knjižnica "Ivan Žagar" iz Čabra prije dvije godine započela je međukulturalnu suradnju prekograničnog područja Hrvatske i Slovenije kroz projekt "Upoznati se moramo, da bi se poštovali", o čemu je govorila Sintija Žurga Paripović iz Narodne knjižnice "Ivan Žagar" Čabar.
Tu su bila i izlaganja Žolti Rabi "Knjižnični programi bez granica - mađarski programi potpore u radu prekograničnih knjižnica" (Gradska knjižnica Beli Manastir, Središnja knjižnica Mađara), "Kalje alu Bajaš - Romski put - romska knjižnica u nastajanju" Gordane Rešicki Degoricija, Snježane Čiča "Centralna biblioteka Srpskog kulturnog društva Prosvjeta - Centar kulture Srba u Hrvatskoj" te Dorotee Kerni "Središnja knjižnica Albanaca Republike Hrvatske".
Liana Diković iz pulske Gradske knjižnice i čitaonice u svome izlaganju "Narodne knjižnice u Istri kao multikulturalno središte lokalne zajednice" istaknula je da je misija narodne knjižnice pružiti svakom korisniku najkvalitetniju knjižničnu uslugu, a da se to posebno odnosi na upotrebu talijanskog jezika, očuvanje kulturnih tradicija, osiguravanje dostupnosti kulturnih usluga svim stanovnicima".
O "Danima austrijske kulture u Osijeku - očuvanje naslijeđa i korak s vremenom" govorio je Siniša Petković, a izlaganje Katarine Todorcev Hlača bilo je vezano uz rusku policu u Gradskoj knjižnici Zagreb. O makedonskom knjižnom kutku i onom slovačkom u Hrvatskoj narodnoj knjižnici i čitaonici Našice izlagala je Ružica Vinčak, dok se Goranka Buljan osvrnula na "Festival dječje ilustracije".
Prekogranična područja
Irena Muc i Vedrana Kovač Vrana imale su predavanje "Program potpora razvoju knjižnične djelatnosti na prekograničnim područjima", a Fanika Stehna govorila je o primjerima dobre prakse Pučke knjižnice i čitaonice Daruvar - Središnje knjižnice Čeha.
Tu su bila uključena i izlaganja Sanje Lautenbach Huzjak i Tihane Rašeta "Knjižnica Dugave kao mjesto susreta s različitim kulturama" te Katarine Todorcev Hlača "Središnja manjinska knjižnica u digitalnom prostoru".
Organizaciju manifestacije potpisuju Radna grupa za manjinske knjižnice, Sekcija za narodne knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva, Gradska knjižnica i čitaonica Pula, a programski odbor djeluje u sastavu Katarina Todorcev Hlača, Liana Diković i Ružica Vinčak. (V. BEGIĆ)