- Sevdalinka je more koje se iscrpiti ne može, more koje vas nosi. Sevdalinka je jedina izvorna bosanska filozofija, u stihu i poetskoj formi, ispričao je sinoć Esad Bajtal, autor knjige "Sevdalinka, alkemija duše" koja je u organizaciji Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre predstavljena u Domu hrvatskih branitelja pred brojnim znatiželjnicima.
Kazao je da je sevdalinka čak i vrlo avangardna jer su nekoliko stoljeća prije Samuela Becketta o čekanju tog nekog Godota govorili u jednoj sevdalinki. Sevdalinka je inspirirala Heinricha Heinea, pa i Johnnyja Štulića da uzme ime za jedan od najpopularnijih hrvatskih rock bendova koji je nazvao Azra.
- Umiranje od ljubavi ostalo je zaštitni znak sevdalinke jer se samo tamo može naći smiraj od bola, ali ona je istovremeno pjesma bola i pjesma radosti, objasnio je Bajtal.
Ovu opsežnu knjigu, pravu antologiju velikog formata na više od 350 stranica koju je autor posvetio prijatelju, poznatom glazbeniku Safetu Isoviću, objavila je izdavačka kuća Rabic, a prva promocija bila je u Oslu i bila je to, kako kaže glavni urednik Rabica Goran Mikulić "nevjerojatna noć".
Mikulić je objasnio da se Rabic bavi monografijama, a usmjereni su na to da se neke stvari iz kulturne baštine Bosne i Hercegovine zaštite od zaboravljanja poput stećaka i sevdalinke. Napomenuo je i kako neki sebe nazivaju kraljevima ili kraljicama sevdaha, a onda pjevaju "Otiš'o si, sarme prob'o nisi".
Jusuf Šehanović, sveučilišni profesor o i potpredsjednik NZBI rekao je da ga veseli kada mu u Istri za Bosance kažu da imaju dušu. "Svatko ima dušu, ali da bismo je osjetili, treba slušati sevdalinku, a da bismo je razumjeli treba pročitati knjigu", napomenuo je on.
Referat o Bajtalovoj knjizi na početku je pročitao Dževdet Hadžiselimović, poznati psiholog rođen u Bosni, a već dugo vremena građanin Pule. On je primijetio da sevdalinka u Istri doživljava jedan revival, sudeći po koncertima u zadnje vrijeme.
Hadžiselimović kaže da ova knjiga govori o potrazi za vlastitim identitetom koji se spominje u sevdalinkama. U knjizi se govori o interpretaciji pjevanja, ali i o tome kako se sevdalinka sluša. Hadžiselimović je istaknuo i povezanost sevdalinke s portugalskim fadom te američkim bluesom i jazzom. Sevdalinka također nije narodna pjesma kao što se misli jer su autori dobro poznati, ali je narod pomogao da se ona održi, a nije nastala u Bosni nego u Splitu.
Naravno, nije se moglo govoriti o jednoj ovakvoj glazbenoj formi bez da se imalo prilike čuti kako to zvuči, a sevdalinku su sinoć publici u Crvenoj sali uspješno približili mladi svirač saza Zanin Berbić iz Sarajeva, harmonikašica Lejla Kotorić iz Poreča te glasom i gitarama otac i sin Amir i Alen Rešidović iz Poreča. Glazbenici su za svoje izvedbe nagrađeni ovacijama.
Prije samog predstavljanja predsjednik NZBI Senad Pršić najavio je i osmi Festival bošnjačke kulture u Istri koji počinje u subotu u Labinu, a završava 29. lipnja u Puli. Program je vodio Igor Galo. (M. RADIĆ, snimio A. KANCELAR)