Dugo pripremana monografija "Istra u Titovo doba - naša novija povijest, gospodarska i društvena dostignuća" predstavljena je u Spomen domu sjedinjenja i slobode kao završnica programa obilježavanja 70. obljetnice Pazinskih odluka o sjedinjenju Istre s Hrvatskom. Ovo je kapitalno djelo suvremene istarske historiografije, naglasio je uvodno Tomislav Ravnić, glavni i odgovorni urednik izdanja. Dodajući da je Istra tijekom svoje povijesti prošla kroz tri razdoblja prosperiteta, i to za vrijeme Rima, o čemu svjedoče brojni sačuvani spomenici, Austro-Ugarske o čemu govori sačuvana infrastruktura i arhitektura, te nakon Drugog svjetskog rata kada je ovaj prostor doživio gospodarski, društveni i kulturni procvat.
Ratko Crnobori kratko se osvrnuo na početna poglavlja u kojima se obrađuju zbivanja koja su prethodila općenarodnom ustanku, tijek Narodnooslobodilačke borbe, završne operacije i političke aktivnosti za konačno sjedinjenje Istre s Hrvatskom na mirovnoj konferenciji u Parizu.
Ravnić se posebno osvrnuo na gospodarski razvoj Istre od 1945. do 1990. Nakon rata mobilizacijom naroda i dobrovoljnim radnim akcijama u samo tri godine obnovljene su sve kuće. Od završetka Drugog svjetskog rata do osamostaljenja Hrvatske u Istri je izgrađeno 48 novih tvornica i 39 tisuća stanova prosječne površine 70 metra četvornih. Usporedbe radi, nakon rata Istra je imala 31.300 stanova iz svih razdoblja. U poratnom je razdoblju izgrađeno 800 kilometra lokalnih i 600 kilometra regionalnih cesta, a ostvaren je i veliki san pokoljenja Istrana o izravnoj vezi s Hrvatskom tunelom kroz Učku.
Ravnić se, kao sudionik tih događaja, sjeća kako su se mnogi protivili gradnji tunela kroz Učku, a među njima i vojni vrh, ali je Tito osobno preuzeo obavezu da razgovara s vojskom. Nakon toga se sve pokrenulo i bez Titovog zalaganja, kao i u mnogim drugim prilikama teško bi se probio tunel. Ravnić je u više navrata imao prigode razgovarati s Titom koji mu je jednom prigodom rekao: "Razmišljali smo o Istri i prije rata".
O poglavljima koja se odnose na obrazovanje, znanost, zdravstvo, kulturu, kulturno stvaralaštvo i sport govorio je Mario Dagostin, autor predgovora ovog izdanja. U razdoblju nakon rata mnogo se radilo na opismenjivanju ljudi, a kasnije na razvoju strukovnog i srednjeg obrazovanja. Osnutkom Pedagoške akademije i Više ekonomske škole postavljen je temelj za kasnije osnivanje Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. U tom je razdoblju izgrađeno ili obnovljeno 200 škola, a velik dio samodoprinosom građana. Utemeljene su brojne znanstvene institucije, a među njima zapaženo mjesto svakako zauzima Čakavski sabor.
Veliki su pomaci napravljeni na području zdravstva. Dosegnut je visok standard; na jednog liječnika 510 stanovnika. Zbog očuvanja baštine i kulture osnovani su brojni muzeji i druge institucije, ali pokrenuti festivali, smotre i mnoge druge kulturne, ali i sportske manifestacije.
- Dežurni kritičari političkog sustava sve to podvode pod zajedničku mantru da se to radilo da bi se uljepšao i popravio dojam o sustavu te da je sve to rezultat jedne represivne politike i odnosa koji su vladali u društvu, rekao je Dagostin i zaključio da takve teze nemaju realne osnove, već su rezultat zloće, zavisti, podmetanja, revanšizma i osporavanje postignuća Istrana u Titovo doba. "Zbog toga smo ponosni na postignuća, na Tita te postojan i radišan narod Istre", zaključio je Dagostin.
- Knjiga "Istra u Titovo doba - naša novija povijest" objavljena je u 500 primjeraka, a na njoj se radilo punih sedam godina, rekao je Elmo Cvek. Istaknuo je da su obrađene 33 teme na kojima su radila 43 autora, a 460 stranica ilustrirano je s 584 fotografije i 163 grafikona te stoga predstavlja najopsežniju znanstvenu monografiju o jednom povijesnom razdoblju Istre. Županov zamjenik Miodrag Čerina naglasio je da je Županija svesrdno pomagala ovaj veliki i izuzetno značajan projekt, a sada će se založiti da knjiga uđe u školske knjižnice jer svjedoči o jednom izuzetno značajnom razdoblju istarske povijesti. (Napisao i snimio M. RIMANIĆ)