Predstavljena knjiga kroatista Tihomila Maštrovica

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Deveta znanstvena knjiga u nizu kroatistickih rasprava i clanaka "Neukrotivo svoji" Tihomila Maštrovica, u izdanju zagrebacke Erasmus naklade i pod uredništvom akademika Radoslava Katicica - u biblioteci Manualia Universitatis - predstavljena je u Svecanoj dvorani "Tone Peruško" pulskog sveucilišta.

Na više od tristo stranica Maštrovic je prikupio i obradio širok raspon pojava i autora koji su mu u književno-znanstvenom interesu hrvatske književne historiografije, od pisca Petra Zoranica i njegovog zadarskog renesansnog kruga, u koji spada i njegov bratic po majci, veliki slikar Andrija Medulic, predvodnik europskog manirizma, ali i ucitelj Tintoretta i El Greca, preko kasnijih djela Jagica, Ljubica, Rešetara, opce uloge Zadra u životu hrvatskog srednjovjekovnog kazališta, ali i djelima Andrica, Matiša, Jeretova, pa sve do novijeg doba i opusa akademika Nikice Kolumbica.

O tome je govorio dr. sc. Robert Bacalja sa zadarskog sveucilišta, ujedno i jedan od recenzenata knjige, koji je posebno istaknuo da je ova grada dragocjen i inspirativan poticaj novim istraživacima, pozivajuci ovom prilikom velik broj studenata da krenu slicnim putem u svom buducem pozivu.

Bacalja je posebno izdvojio Maštrovicev istraživacki rad na obradi hrvatskih novina i štampe u Dalmaciji, posebno u zadarskom okruženju koje je u tome prednjacilo kao metropola hrvatske moderne, te istaknuo znacaj prvog hrvatskog novinara Nikole Dominika Budrovica i lista "Kraljskog Dalmatina", prvih novina na hrvatskom jeziku iz 1806., kao i velik doprinos istraživanju i publiciranju djela Milana Begovica i uopce kazališnog života.

Objašnjavajuci sam naslov knjige "Neukrotivo svoji", Tihomil Maštrovic je naglasio da je time želio skrenuti pažnju prije svega na autore i djela koje je obradivao i važni su svjedoci dostignuca. Oni unatoc neslobodnim vremenima pokazuju kako ostati svoj i dosljedan. Naravno, prije svega se to odnosi na njihovo djelo iz kojega nedvosmisleno izbija hrvatska jezicna, kulturna, tradicijska i sva ostala baština koju su nesebicno promicali i nadogradivali. (M. CURIC)


Podijeli: Facebook Twiter