Knjiga "Italia Illyrica, ovvero glossario degli esonimi italiani di Illiria, Mesia e Tracia" autora Natalea Vadorija predstavljena je u cetvrtak u vodnjanskoj gradskoj vijecnici u organizaciji Generalnog konzulata Italije u Rijeci i Grada Vodnjana.
Radi se o vrijednoj knjizi, rjecniku geografskih imena u talijanskoj i slavenskoj verziji - odnosno slovenskoj, hrvatskoj, srpskoj, makedonskoj, albanskoj i bugarskoj. Knjiga obuhvaca veliko podrucje koje se proteže od istocnog Jadrana do Crnog mora i koje priznati autor i prevoditelj naziva Illyria, a obuhvaca bivšu Jugoslaviju, Albaniju i Bugarsku.
Prezentaciji je prethodio nastup zbora vodnjanske Zajednice Talijana pod vodstvom Oriette Šverko i uz klavirsku pratnju Tatiane Šverko. Prisutnima se obratio i generalni konzul Italije u Rijeci Renato Cianfarani, koji je izrazio zadovoljstvo prezentacijom knjige koja je nakon Kopra, Berna i Trsta predstavljena i u Hrvatskoj.
- Ako nemamo kompas i tocna imena, teško je orijentirati se u prostoru, zakljucio je Cianfarani.
Prisutnima su se obratili i gradonacelnik Vodnjana Klaudio Vitasovic te Christiana Babic iz Talijanske unije, koja se ispricala u ime Furija Radina koji zbog posla nije mogao biti prisutan.
O knjizi je osim autora govorio i profesor Franco Crevatin, dok je Vadori u svom uvodnom govoru pokušao objasniti zašto se odlucio napisati tako opsežnu knjigu.
- Studirao sam slavenske jezike, i to zemalja koje više ne postoje: ruski SSSR-a, ceško-slovacki i srpsko-hrvatski. Na pitanje što se sve dogodilo od 1912. do 2012. na ovim prostorima moguce je odgovoriti - svašta. Upravo je u tom svašta bila zacetna ideja prikupljanja talijanskih toponima država koje su promijenile režime.
Kada dolazi do takve promjene, prvo što strada su mjesta memorije, a toponimi spadaju medu njih - poput glava na kipovima rimskih careva koje su rušene kada bi car pao, kazao je Vadori. Napomenuo je da je ovom knjigom pokušao i naviknuti Talijane da koriste tocna imena za mjesta i gradove.
- Nedavno sam na televiziji regije Friuli-Venezia Giulia cuo kako novinarka navodi da se nešto dogodilo u gradu Sibenic. Zanimljivo je da je koristila iskrivljenu verziju imena mjesta koje je mogla imenovati na cak dva tocna nacina Sebenico ili Šibenik.
Kada smo doma medu svojima, možemo govoriti kako znamo ili kako želimo, no kada su u pitanju službeni kanali, neoprostivo je iskrivljavati imena mjesta i ponašati se kao da su kvacice ukrasi na slovima bez znacaja, naglasio je Vadori, koji je ujedno i prevoditelj i tumac slavenskih jezika te kvalificirani strucnjak Europske komisije i sudionik Mreže izvrsnosti talijanskih institucija.