Predstavljanjem dvaju svezaka casopisa Histria antiqua, 18/1 i 18/2, jucer je u povijesnoj rovinjskoj vijecnici nastavljeno obilježavanje 15. obljetnice djelovanja Medunarodnog istraživackog centra za arheologiju Brijuni – Medulin i 40. obljetnice znanstvenog i javnog rada Vesne Girardi Jurkic.
Tom je prigodom rektor pulskog sveucilišta i predsjednik uredivackog odbora casopisa Robert Matijašic rekao da je rijec o dvije monumentalne knjige, s više od tisucu stranica velikog formata i 94 znanstvena rada stotinjak autora iz citave Europe. U njima se obraduju pretpovijesno razdoblje, antika, srednji vijek i suvremena historiografija.
Isabel Rodr, ravnateljica Centra za anticku arheologiju iz Barcelone i clanica uredivackog odbora, rekla je da je Vesna Giradi Jurkic s više od petsto objavljenih znanstvenih radova, aktivnošcu u UNESCO-u, putem kojeg je isticala Trogir, Šibenik i Porec kao dijelove svjetske baštine, najveci promotor arheološke i povijesne baštine Hrvatske. Drugi clan redakcije casopisa Guido Rosada, profesor s padovanskog sveucilišta, rekao je da je Girardi Jurkic svoj znanstveni rad dopunila javnim djelovanjem, cime je doprinijela izlasku hrvatske arheološke i povijesne znanosti u europsku i svjetsku javnost.
"O Istri se preko Ucke malo znalo. Tek nakon izložbe istarske arheologije u Mimari i potom u Ljubljani, Beogradu, Sarajevu, Skopju i Prištini, izašli smo iz sjene. Najveci je iskorak napravljen prelaskom Atlantika i izlaganjem u njujorškom muzeju Metropolitan", rekla je Girardi Jurkic. Prebiruci po svojim iskustvima, dodala je da se u Europi malo zna o hrvatskoj kulturnoj tradiciji. To je bio i jedan od razloga za osnivanje medunarodnog istraživackog centra u Medulinu i casopisa Histria antiqua.