"Još smo bili u Ulici Carducci, kad je netko stao pred nas zaprijecivši nam put te nas prisilio da stanemo. Naježio sam se. Bio je visok, srednjih godina, privlacan, odjeven u generalsku fašisticku odoru. Pljunuo me u lice i dobacio nešto što nisam razumio, ali sam shvatio da se radilo o prijetnji. Kasnije, kada smo opet ostali sami, otac mi je preveo:
'Cujem li još jednom taj gnjusni jezik, razbit cu ti njušku.' Imao sam možda sedam, sigurno ne osam godina; shvatio sam da sam razlicit, da govorim drugim jezikom, prezrenim i zabranjenim, i tako je i ostalo. Shvatio sam i da je to bila velika nepravda."
Iskustvo je to slovenskog pjesnika, pisca i prevoditelja Cirila Zlobeca koje je doživio kao djecak u Trstu 1932. godine, a koje je u novoj knjizi "Granica drugih" - predstavljenoj u utorak na pulskom sveucilištu - medu ostalim ukoricenim slavenskim sudbinama u Trstu, Krasu i na Primorskoj - navela autorica, slovenska povjesnicarka i sociologinja dr. sc. Marta Verginella.
S podnaslovom "Pitanje Julijske krajine i slovensko pamcenje" autorica biografskom metodom obraduje problematiku zapadnih granica slovenske i hrvatske, odnosno istocnih granica talijanske nacije i medunacionalnih odnosa na sjevernom Jadranu.
Autorica prati sudbinu slovenske nacionalne zajednice od Rapalskog sporazuma 1920., preko fašisticke epohe i Drugog svjetskog rata do ulaska Jugoslavenske armije u Trst u svibnju 1945. godine.
- Knjiga je moja osobna reakcija na izjave talijanskog predsjednika Napolitana iz 2007. o krvožednosti Slavena i slavenskih, hrvatskih i slovenskih partizana. Živim u Trstu pa se osjecam i kao talijanska državljanka, te su izjave bile neprihvatljive i izazvale su mi emociju jeze, rekla je autorica pred auditorijem u kojem je, možda i prvi put, bilo više pulskih profesora povjesnicara negoli studenata - od rektora, povjesnicara Roberta Matijašica do jednog od recenzenata knjige Igora Dude.
Profesor emeritus Miroslav Bertoša nadahnuto je ovom prilikom kazao: "Kad citam svaku knjigu, to je za mene veliki emocionalni doživljaj, a citanje ove povijesne knjige proizvelo je emocionalno oduševljenje. Iako je izdana prije nekoliko mjeseci u hrvatskom prijevodu u izdanju Srednje Europe, njeno sam talijansko izdanje kupio i procitao još prije cetiri godine.
Vrlo je uvjerljiva i sugestivna, jako neophodna i važna. Potrebno je kolektivnu memoriju individualizirati, a dužnost je svakog tko piše o prošlosti da vodi racuna o kolektivnoj memoriji".
- Ovo nije preuzeta knjiga, dodao je Bertoša, ovo je originalno djelo s kristalno jasnim stavom i vizijom autorice o tome što se dogadalo na ovom prostoru. U knjizi nema forsirane politicke ideologije, ali ima posebne senzibilnosti. Velik je ovo doprinos historiografije; ono što se dogodilo mora se jasno i racionalno objasniti i prihvatiti, naglasio je dr. Bertoša.
- Htjela sam dokazati da je primorsko društvo kompleksno društvo i da konflikti nisu bili izmedu urbanog talijanskog te ruralnog nekulturnog slavenskog društva, nego u zatiranju, u pojedinim mjestima još od konca 19. stoljeca. Pokušala sam dokazati da su u Trstu i Goriziji Slovenci i Hrvati bili i lijecnici, intelektualci, trgovci, a ne samo, kako prikazuje talijanska historiografija, niži, neobrazovni prosti sloj, kazala je ona.
Bilo je slavenskih intelektualaca, ali su ti Primorci, dodala je, morali emigrirati u Jugoslaviju, ponajviše u Ljubljanu, Maribor, pa i u Zagreb.
U ime izdavaca, povjesnicar prof. dr. Damir Agicic rekao je da je u Italiji knjiga od izlaska kod uglednog rimskog izdavaca prilicno razgrabljena; dobar je odjek izazvala i u Sloveniji, a zasad u prilicnoj tišini prolazi u Hrvatskoj.
No, rekao je, to i ne cudi jer je to dominantno slovensko-talijanska tema, iako djelo obuhvaca i sudbine hrvatskih ljudi u Julijskoj krajini, pa tako i Trstu, gdje su vec 1919. nastale prve, izrazito radikalne i nasilne fašisticke paravojne formacije, da bi u iducim godinama i hrvatsko i slavensko stanovništvo trpjelo politiku odnarodivanja, talijanizaciju i izgon, uz snažnu represiju svih netalijanskih organizacija te slovenskog i hrvatskog jezika.
- Knjiga je životna, sadrži niz sudbina ljudi u velikim previranjima i prijelomnim vremenima, kako obicnih ljudi, tako i istaknutih slovenskih i hrvatskih intelektualaca, zakljucio je dr. Agicic.