Zoran Žmirić, riječki pisac kojemu u životopisu stoji da je između ostalog bio basist u Lauferu te da volontira u socijalnom supermarketu predstavio je preksinoć u knjižnici i književnom svratištu "Zvona i nari" roman "Snoputnik" U tome su mu pomogli urednik Zoran Krušvar te dakako domaćini Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen.
Ližnjan, Grgorinić, Rađen i Istra
"Snoputnik" je Žmirićeva peta knjiga i za protagonista ima bivšeg riječkog branitelja Kristijana koji otkrije da mu je zbog tumora na mozgu ostalo još mjesec dana života te odlazi u potragu za bivšom djevojkom, a put ga vodi u Indiju i to postaje njegov put prosvjetljenja. Paralelno se odvija priča o bračnom paru koji živi u Južnoj Americi i koji ne može imati djece. U knjizi su tako povezane Indija, Istra i Južna Amerika za koje je Žmirić otkrio da, unatoč svojoj udaljenosti, imaju neke sličnosti počevši od oblika koji podsjeća na srce. U romanu se spominje i Ližnjan, a kao jedni od likova uvršteni su i Grgorinić i Rađen, a Istra je tu zato što je za Žmirića i obitelj ona jedno vrijeme predstavljala utočište pa bi, kaže on "Koristili lijepo vrijeme da iz Rijeke odu kroz Učku na poluotok."
"Snoputnik" ima nekih autobiografskih elemenata iako, napominje Žmirić, ne toliko kao njegov prethodni roman "Blockbuster". No, i Žmirić je kao i glavni lik bio u Indiji ali je bio i dragovoljac Domovinskog rata koji međutim kaže da mu motiv za odlazak u rat nije bio da ide braniti Hrvatsku.
- Volim domovinu, ali u rat sam išao jer su pucali na nas. Htio sam braniti ljudska prava, objasnio je Žmirić koji je tada imao 20 godina i nije razmišljao o situaciji istaknuvši da se nikad nije osjećao pripadnikom nikakvih braniteljskih udruga.
O religiji i prosvjetljenju
Uz prezentaciju "Snoputnika" spontano se razvio dijalog o duhovnosti i odnosu prema religiji što je neke u publici posebno zaintrigiralo. " Pokušavao sam se izraziti kroz glazbu, fotografiju i pisanje i pitao sam se da li kreativni dio mene izlazi iz mog uma ili iz srca, rekao je Žmirić i napomenuvši da se u romanu nije bavio religijama ali kada bi se pogledalo unutar kršćanstva, islama, hinduizma i drugih religija i ne bi ih se potpisalo, ne bi se ni znalo kome te ideje pripadaju.
„To su univerzalno dobre poruke“, drži autor. „Često se čini da istok i zapad imaju problema u komunikaciji, a sama religija je sama po sebi vrlo ograničavajuća“, kaže Žmirić “ uz komentar " Kada kažemo duhovno, mislimo na religijsko ali to nije tako. Duhovan čovjek može biti ateist. Duhovnost znači živjeti istinu, smatra Žmirić koji kaže da se ne osjeća pripadnikom nijedne religije, a protagonist "Snoputnika" koji se ne zove slučajno Kristijan, je također ateist koji u jednom trenutku dolazi do tog stupnja da više nema nikakvih želja što je odlika prosvijetljenih ljudi.
Moderatorica Natalija Grgorinić nadovezala se i istaknula da su za nju religije dijalog, poput jezika, što ih više poznaješ i govoriš, to više vrijediš.
Dok urednik Krušvar smatra " Proza je to koja se bavi duhovnim pitanjima, ali ne tupi i nije dosadna, kazao je pohvalivši se da se knjiga, koju je objavilo Hrvatsko društvo pisaca, dobro prodaje. „Ti pišeš bestselere!“, pokušao je njegov urednik kroz šalu Žmiriću malo podignuti moral no, on mu je spremno uzvratio „...Bestselere od kojih nemam ništa“. (Mladen RADIĆ)