Registar kulturnih dobara RH, koji ce javnosti omoguciti da u svakom trenutku može vidjeti na koji su nacin i u kojem stupnju zašticena i registrirana hrvatska kulturna dobra, predstavljen je u utorak u Zagrebu.
- Registar je posljedica rada koji traje više od stotinu godina, istaknula je ministrica kulture Andrea Zlatar Violic. Rad na njemu, podsjetila je, traje još od pocetka 20. stoljeca kada su se pocela katalogizirati i popisivati kulturna dobra. "Danas smo došli do digitalne faze, one u kojoj smo spremni pokazati projekt koji je dostupan javnosti u svakome trenutku".
- Ovaj projekt ima kulturnu vrijednost jer pokazuje što imamo, gdje se nalazi i na koji nacin je klasificirano, rekla je ministrica Zlatar Violic. Naglasila je uporabnu vrijednost registra jer zahvaljujuci njemu svatko tko kupuje ili nasljeduje gradevinu može vidjeti u kojem je ona stupnju zaštite.
- Izradom registra, koji se neprestano nadopunjava, trenutacno se svakodnevno bavi tristotinjak konzervatora iz dvadesetak konzervatorskih odjela diljem Hrvatske, istaknuo je pomocnik ministrice Zlatko Uzelac. Napomenuo je da ipak postoji niz ogranicenja te da ce neki podaci, poput geokoordinata pokretnih privatnih zbirki ili podvodnih arheoloških lokaliteta, ostati nedostupni javnosti.
Pri izradi registra provedena je revizija kulturnih dobara kako bi se utvrdilo u kakvu su stanju, a važan dio registra je web vezan uz geolokaciju kulturnih dobara koji prikazuje tocno mjesto na kojima se ta dobra nalaze.
Registar kulturnih dobara RH sastoji se od tri liste: Liste zašticenih kulturnih dobara, Liste kulturnih dobara od nacionalnog znacenja i Liste preventivno zašticenih dobara. Javni web registra kulturnih dobara sadrži tražilicu koja korisnicima omogucuje pretraživanje dobara po nazivu ili nekoj drugoj odrednici te karte koje prikazuju lokacije pojedinih kulturnih dobara. (Hina)