Knjiga "Kvarnerski otočni lucidar" Milana Rakovca predstavljena je u riječkom antikvarijatu Ex libris. Riječ je o drugom, dopunjenom i popravljenom izdanju, objavljenom u nakladi Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj i Ex librisa. Prvo izdanje tiskano je 2006. godine, ali je u njemu bilo mnogo korekturnih i drugih pogrešaka. Stoga je sada, kako je objasnio urednik drugog izdanja Bernard Balon, došlo do novog izdanja koje je prošireno i donosi ispravne podatke.
- Ovo je djelo teško žanrovski odrediti. Ima tu i poezije, i proze i drame, pa bi se moglo reći da je razvedeno kao arhipelag. U središtu knjige je otok, koji je vrlo široka i nikad dovoljno istražena tema. U svojoj knjizi Rakovac nabraja toponime, a bavi se i mitologijom, poviješću, demografijom, narodnim pjesmama i autentičnim svjedočanstvima, iskazujući svoju obuzetost jednim tragičnim stoljećem, osvrnuo se Balon.
U ime Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj obratio se Julijano Sokolić, koji je istaknuo da se radi o knjizi nalik na srednjovjekovne lucidare, koja je namijenjena otočkom puku i predstavlja pravu otočnu leksikografsku škrinjicu. Sokolić je kazao i da ova knjiga ruši mnoge predrasude i stereotipe, dok je ovo izdanje nazvao projektom kvarnerske kulture i uljudbe.
Kritički prikaz Rakovčeve knjige dao je profesor Milorad Stojević s Filozofskog fakulteta u Rijeci, koji je podsjetio da je lucidar neka vrsta srednjovjekovnog enciklopedijskog djela.
- Za Milana Rakovca može se kazati da je postmodernist, što ga u nekim književnim postupcima povezuje sa srednjovjekovnim piscima. To su, primjerice, fleksibilno shvaćanje autorstva, topos poniznosti ili uniženja te topos naopakog svijeta, dok dijelovi knjige nalikuju na apokrif. Obilježje postmodernizma je i citatnost, a na jezičnoj razini autor koristi mješavinu standardnog jezika i čakavštine. Rakovčeva knjiga ima i neke osobine dnevnika i putopisa, dok u svojem pisanju varira različite stilove, rekao je Stojević.
Knjiga "Kvarnerski otočni lucidar" ima 421 stranicu, podijeljena je u 26 poglavlja, ima kazalo imena, a dizajnirao ju je Damir Bralić. Recenzenti su Miroslav Bertoša, Milorad Stojević i Zdravko Zima. Koautori su Bernard Balon, Anton Benvin, Marijan Desanti, Tomislav Gospodnetić, Ljubo de Karina, Margita Nikolić, Julijano Sokolić i Nikola Velčić. Ulomke iz knjige čitao je Milan Rakovac. (K. CUCULIĆ/Novi list)