U prepunoj kinodvorani predstavljen je u nazočnosti brojnih uglednih uzvanika, među kojima u bili istarski župan Valter Flego, biskup Dražen Kutleša i gradonačelnik Anteo Milos, Novigradski statut iz početka 15. stoljeća. Radi se o knjizi pravnih propisa proglašenih na općem zboru građana Novigrada 2. lipnja 1402. godine, a to je ujedno, po sačuvanosti, jedan od najstarijih statuta na području bivše mletačke Istre. Naime, kako je rekao Jakov Jelinčić, suautor ovog izdanja i autor uvodne studije "Rukopisi i izdanja Novigradskog statuta", Novigrad je i prije toga imao statut, pa ovaj predstavlja prilagodbu novim društvenim potrebama žitelja drevnog grada i stoljetnog sjedišta biskupije.
Ovaj prijepis objavljen u izdanju Grada Novigrada u sklopu županijskog projekta Kolana od statuti. Statut se čuva u Kaptolskom arhivu u Trstu, a za ovo izdanje prepisali su ga i preveli Jakov Jelinčić i Nella Lonza. "U knjizi što ju večeras svečano predstavljamo osnovni tekst je onaj iz izvornika iz 1402. godine. Postoji još sedam kodeksa, onaj Christina Navilija čuva se u knjižnici Marciana u Veneciji, dva se nalaze u Gradskoj knjižnici u Trstu, jedan u Državnom arhivu u Trstu, jedan u Državnom arhivu u Pazinu, jedan u Sveučilišnoj knjižnici u Puli i jedan fragmnet u Državnom arhivu u Rijeci. Razlike koje se u njima nalaze, u ovoj su knjizi navedene u mnogobrojnim bilješkama", rekao je Jelinčić.
Nella Lonza, autorica uvodne studije "Nema veće sreće za grad od upravljanja uzdama pravde-pravo srednjovjekovnog Novigradskog statuta", zbog nevremena nije prisustvovala predstavljanju Novigradskog statuta, pa je njeno priopćenje pročitao Vladimir Torbica, županijski pročelnik za kulturu i predsjednik novigradskog gradskog vijeća. Lonza napominje kako je Novigradski statut nastao na zasadama općeg srednjovjekovnog europskog prava, pa njime Novigrad dionik europske pravne baštine. Ovaj statut na više mjesta zaziva i ideal društva koje je oslonjeno na pravdu, pa tako kaže: "pravda je vrlina koja daje svakome svoje prema zaslugama, dobro i loše" ili "pravda je ona koja izrazito pogoduje slabijemu…ona koči drskost opakih".
Statut nam govori i o tomu kako su se ljudi nosili s nekim vječnim problemima ljudskog društva i života u urbanoj zajednici. Ondašnji propisi, kao i današnji pokazatelji su disfunkcije u društvu, jer da sve teče glatko, zakon ne bi trebalo donositi navodi Lonza. Dodaje da se u Statutu zrcale društveni problemi koji se žele iskorijeniti. Izravno se govori o izazovima sudačkog poziva, odgovornosti i sankcijama prema neodgovornim vijećnicima, uzurpaciji javnih prostora i nezakonitim gradnjama, gramzivosti… Iz statuta se mogu razabrati i mnoge pojedinosti o životu i potrebama Novigrađana u srednjem vijeku. "Novigradski statut nije smo pravni tekst po kojem su se ravnali životi njegovih stanovnika. (Mirjan RIMANIĆ)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU OD SUBOTE