Peti festival istriotskog koji se održava u Šišanu tijekom današnjeg je dana imao na programu jezične radionice za djecu. Sudjelovali su učenici talijanske škole "Bernardo Benussi" iz Rovinja i Područna škola iz Bala, Osnovne škole Vodnjan, Talijanske osnovne škole "Giuseppina Martinuzzi" - Područni odjel Šišan i Područni odjel Galižana te Područna škola Šišan koja djeluje pri osnovnoj školi "dr. Mate Demarina" Medulin.
U radionicama su trebali prevesti nekoliko rečenica s književnog talijanskog na istriotski govor tipičan za njihov kraj, iz čega će se potom analizirati sličnosti i razlike, a sve je to rezultiralo videosnimkom zahvaljujući Marku Račanu i Artimiju.
Ovogodišnji festival istriotskog započeo je okruglim stolom u šišanskoj Zajednici Talijana gdje su sudjelovali Maurizio Tremul iz Talijanske unije, pročelnik za kulturu Istarske županije Vladimir Torbica, predstavnici zajednica Talijana s teritorija gdje se govori istriotski te stručnjaci za jezik, a raspravljalo se o tome kako valorizirati i očuvati od zaborava taj govor te o raznim inicijativama glede toga, kao i o tome što je do sada učinjeno po tom pitanju.
Tijekom održavanja festivala neće izostati niti stručna predavanja, folklorni susreti, predstavljanje recitatorskog, plesnog i drugog umijeća članova tih Zajednica, kao i degustacija tipičnih proizvoda vezanih uz krajeve gdje se govori istriotski.
Braća Alberto i Antonio Giudici, inače uvaženi stručnjaci iz polja književnosti i jezikoslovlja, tijekom trajanja festivala inaugurirat će i ploču sa šišanskom toponomastikom, koja je po mnogočemu specifična i posebna.
Barbara Brussich Markulinčić predstavila je pak svoju knjigu s dječjim radovima iz prošlogodišnjih radionica koja također ima kao cilj očuvanje toga govora, posebice u pisanom obliku.
Djeca koja su sudjelovala u radu tih radionica izrazila su svoje veliko zadovoljstvo, jer im je bilo zanimljivo prevoditi, proučavati i sve to predstavljati i snimati.
Istriotski ili istroromanski govor obuhvaća šest predvenecijanskih autohtonih romanskih govora u Istri. Romanski su se jezici u podužem vremenskom razdoblju razvili od vulgarnog latinskog. U njih spadaju primjerice govori s velikim brojem govornika poput francuskog i španjolskog, kao i sva talijanska narječja. Istriotski čini jezični otok na jugu Istre, odnosno područje na kojem se govori jezik koji se razlikuje od jezika većine.
Otkad se znanost bavi tim govorima, dva su njihova najvažnija centra gradovi Rovinj i Vodnjan, s okolnim manjim centrima: Bale, Galižana, Fažana i Šišan.
Napomenimo i da je sam izraz istriotski skovao 1873. začetnik talijanske dijalektologije Graziadio Isaia Ascoli (1829. - 1907.) analogijom s veljotskim (govorom otoka Krka). Petar Skok, Mirko Deanović i Pavao Tekavčić, iznimni jezikoslovci koji su se za svoga radnog vijeka bavili ovom tematikom, koristili su naziv "istroromanski", dok su ga talijanski stručnjaci zvali "istarskim" (naziv je uveo Clemente Merlo 1937.). (V. BEGIĆ)