Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec jedina je od najviših državnih dužnosnika koja u proteklih pet godina nije iskoristila mogucnost da ljetuje u nekoj od državnih rezidencija, potvrdio nam je to Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI). Ostalih cetvero nositelja najviših državnih dužnosti, predsjednici Republike, Vlade i Sabora te predsjednik Vrhovnog suda, odgovaraju iz DUUDI-ja, konzumirali su tijekom pet zadnjih godina pravo koje im je osigurala odluka Vlade Ive Sanadera iz 2004. godine.
Ali, Jasna Omejec, po svemu sudeci, ima još samo ovo ljeto šansu odmarati se u vilama na Brijunima ili u vili Kovac na Hvaru, jer, kako doznajemo, u Banskim dvorima namjeravaju izmijeniti spomenutu odluku. Ubuduce ce rezidencijalne objekte u državnom vlasništvu moci koristiti iskljucivo predsjednici Republike, Sabora i Vlade te inozemni dužnosnici na njihov poziv.
Dosad su u rezidencije mogli i ostali domaci dužnosnici, primjerice saborski zastupnici i ministri, i to na zahtjev predsjednika Sabora i Vlade. U Vladi vec neko vrijeme razmišljaju o promjeni te odluke, a konkretan povod da to i ucine konacno bilo je saznanje da je predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin na 15 dana rezervirao apartman u rezidencijalnoj brijunskoj vili Kaštel.
- Nema apsolutno nikakvog razloga da predsjednik Vrhovnog suda provodi ljeto u državnoj rezidenciji. Moramo to izmijeniti, rekao nam je izvor iz Vlade. Hrvatin svoje ljetovanje, s obzirom da je rijec o privatnom, a ne službenom boravku na Brijunima, placa iz svog džepa, i to 280 kuna dnevno.
Iz DUUDi-ja napominju da "u slucajevima kad se rezidencijalni objekti koriste u privatne svrhe, troškove korištenja snosi korisnik samostalno, a ne njegovo državno tijelo". Tako vec godinama ljetovanja na Brijunima ili Hvaru, doduše po nižim cijenama od komercijalnih koje vrijede za slicne objekte, placaju predsjednici Republike, Sabora i Vlade. Država snosi samo troškove njihovog službenog boravka u tim objektima kao i troškove boravka stranih dužnosnika koje su oni pozvali u ime države.
- Na zahtjev predsjednika Vlade, Sabora ili Ureda Predsjednika, u rezidencijalnim objektima bili su i strani dužnosnici. Najcešce je rijec o predsjednicima drugih država, zatim visokim celnicima Europskog parlamenta ili nekih drugih organizacija (UN, NATO). U tim slucajevima trošak boravka se nadoknaduje sredstvima onog tijela koje je podnijelo zahtjev za smještaj neke od tih osoba, pojašnjavaju iz DUUDI-ja. (D. CIGLENECKI, J. MARIC/Novi list )