Ustavni stručnjaci s kojima smo razgovarali smatraju da predsjednica Republike nema previše manevarskog prostora kada je u pitanju davanje premijerskog mandata, odnosno da ga isključivo može dati samo onom tko ima iza sebe barem pola zastupnika, a nikako ne relativnom pobjedniku.
Ustav o ovome kaže da predsjednica »povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mandata i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine zastupnika«.
Profesor Ustavnog prava Zvonimir Lauc smatra da je Ustav ovdje više nego jasan.
– Kada smo 1990. pisali Ustav namjerno smo stavili ovakvu definiciju kako bismo šefa države spriječili da djeluje arbitrarno i odlučuje na diskrecijski način zbog toga što je ideološki, stranački ili na neki drugi način povezan s nekom političkom opcijom. Ustav je dakle jasan. Predsjednica Republike mandat mora dati onome tko može nedvosmisleno i materijalno dokazati da iza sebe ima potporu barem 76 saborskih zastupnika, rekao je Lauc. Dodao je da bi predsjednica Republike povrijedila Ustav ako bi mandat povjerila onoj političkoj opciji koja je dobila samo relativnu većinu.
– Predsjednica se ne bi smjela igrati ovakvim stvarima. Ako bi to učinila, to bi bilo kršenje Ustava koje bi moglo uzrokovati ozbiljne političke i pravne konzekvence – rekao je Lauc.
Međutim, otvoreno ostaje pitanje koliko predsjednica može čekati da netko prikupi materijalne dokaze da ima potporu barem 76 zastupnika. Ustav naime o tome ne kaže ništa.
– U tom slučaju bilo bi za očekivati da predsjednica odredi jedan primjereni rok u kojem će čekati da netko prikupi adekvatnu potporu. Taj rok nije naveden u Ustavu, ali bi on mogao biti mjesec ili dva najviše. Ako u tom roku nitko ne bi prikupio većinu, onda ostaje otvoreno što bi se onda dogodilo, smatra jedan ustavni stručnjak koji nije želio izlaziti u javnost prije nego što se pokaže što su dali međustranački pregovori.
Lauc pak smatra da će stranke imati sasvim dovoljno vremena da pokušaju postići dogovor oko sastavljanja parlamentarne većine koja bi onda generirala i mandatara, i sastav nove vlade.
– Rok je sasvim dovoljan. Ustav kaže da se prva sjednica Sabora mora sazvati najviše 20 dana od dana završetka izbora. Budući da će vjerojatno biti ponavljanja izbora na nekim mjestima, proteći će nekoliko tjedana prije nego što rezultati izbora postanu službeni, a tek otad će početi teći gore spomenuti rok od 20 dana u kojem se mora održati prva sjednica novog saziva – smatra Lauc.
Međutim, i ovdje Ustav čini se nije do kraja nedvosmislen. On propisuje da se u roku od 20 dana mora održati prva sjednica novog saziva Sabora, ali i odmah u sljedećem stavku članka 74. kaže da se »Sabor konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika«.
Profesor Lauc smatra da to znači da se Sabor mora konstituirati u roku od 20 dana od izbora.
– Mora se izabrati predsjednik i na taj način konstituirati Sabor. U suprotnom bi mogla nastupiti ozbiljna ustavna kriza s nesagledivim posljedicama, rekao je Lauc. (Z. CRNČEC)