U povodu obilježavanja 95 godina od proglašenja Labinske republike, povijesnih događaja iz daleke 1921. koji se ove godine održavaju pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, svečanoj akademiji održanoj u srijedu u Kulturno umjetničkom centru Lamparna u Labinu, prisustvovala je i sama predsjednica.
U pratnji ministra obrane Josipa Buljevića, ostalih visokih gostiju i uzvanika, gradonačelnika i načelnika istarskih gradova i općina, poljskog i talijanskog konzula u Republici Hrvatskoj, istarskog župana Valtera Flega, te ostalih gostiju iz političkog, javnog i privrednog sektora, iz zemlje i inozemstva, prvi je u ime domaćina, za pozornicu stao labinski gradonačelnik Tulio Demetlika.
"Uvažena predsjednice, Vaše pokroviteljstvo nad sedmodnevnom svečanošću 95. obljetnice Labinske republike je izraz poštovanja prema svim generacijama rudara, koji su, ne žaleći se za svoj težak i mukotrpan rad, uvijek iz mraka izlazili sa svjetlom rudarske lampe. Stoga se u ime građana Labina, svih općina Labinštine, u ime Organizacionog odbora kao i u svoje osobno ime želim vama, kao i ostalim visokim gostima i uzvanicima srdačnu dobrodošlicu u naš grad", rekao je Demetlika.
U svom podužem govoru podsjetio je kako je simbolika Labinskih rudnika i u tome, kako su se u dubini i tami zemlje, Hrvati, Slovenci, Talijani, Nijemci, Česi, Slovaci, Poljaci i Mađari obespravljeni i izrabljivani a jedinstveni i odlučni, oduprli tadašnjem nadolazećem fašističkom nasilju i divljanju po Istri.
Demetlika je istaknuo kako je Grad Labin posljednjih dvadeset godina podržavao i hrabrio umjetničke eksperimente i inovativne stvaralačke pristupe, koji čuvaju i promiču rudnik i rudarenje, bez obzira jesu li njihovi nositelji javne ustanove u kulturi, nevladine udruge ili samostalni umjetnici.
"U istom razdoblju Labin se strateškim dokumentima opredjeljuje da prostoru kojim upravljamo pristupamo s najvećom pažnjom, štiteći ga i čuvajući ga. Prvi korak u tome sigurno su dokumenti prostornog uređenja koji taj prostor vrednuju kao kulturno i prirodno nasljeđe sa svim obvezama i ograničenjima. Zato Grad Labin svoj razvoj gradi u suglasju s prirodnim bogatstvima, naslijeđenim resursima i kulturnim vrijednostima. Prilika je to da Labin stvori vlastiti i jedinstveni kulturni, turistički i urbani identitet", rekao je Demetlika, pozvavši predsjednicu i ostale prisutne na otvaranje Podzemnog grada, koje bi se trebalo dogoditi na stotu godišnjicu obilježavana labinske republike.
- S iznimnim zadovoljstvom prihvatila sam pokroviteljstvo nad manifestacijom, ali i dolazak na današnju Svečanu akademiju u povodu obilježavanja 95.obljetnice Labinske republike, poručila je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Događaj koji simbolizira Labinsku republiku ocijenila je od velikog značaja za socijalni razvoj Labinštine, Istre, ali i čitave Hrvatske.
- I dok se Europa tek upoznavala s fašizmom, Labinština je već osjetila njegovu snagu i počela s otporom. Nisu mu se oduprijeli samo Hrvati, već i Slovenci, Talijani, Nijemci, Česi, Slovaci, Poljaci, Mađari, koji su radili u rudnicima na ovom prostoru. Težnja za socijalnom pravdom, dostojanstvom i različitosti već je tada bila izražena. Njoj trebamo težiti i danas i usmjeravati Hrvatsku u tom pravcu, poručila je predsjednica.
Pozdravila je razvoj grada koji njeguje naslijeđene resurse i kulturne vrijednosti ka stvaranju jedinstvenog kulturno-turističkog i urbanog identiteta.
- Rezultati o realizaciji ideje o "podzemnom gradu" već su vidljivi, uvjerena sam u daljnji razvoj projekta te da će najavljeno biti i realizirano, a to je da ćemo jubilarnu 100-tu obljetnicu Labinske republike proslaviti u Rudarskoj dvorani na koti K+60, poručila je Grabar Kitarović.
Izrazivši zadovoljstvo što se ova povijesna baština stavlja u funkciju turističkog razvoja Labinštine, predsjednica je istaknula kako će projekt obnove istarskih rudnika imati, osim turističkog, i edukativno značenje, posebice za djecu i mlade.
- Prošlost, ukoliko joj ispravno pristupamo, uvijek može biti nadahnuće za izgradnju bolje budućnosti. A taj cilj pretpostavlja rješavanje nekoliko važnih zadaća: omogućiti više investicija i brže zapošljavanje, osigurati ravnomjeran razvoj svih hrvatskih krajeva, promicati pravnu i očuvati nacionalnu sigurnost te potaknuti demografsku obnovu. Sve resurse i potencijale treba staviti u funkciju razvoja, svaku kunu i euro investirati u projekte koji će donijeti radna mjesta, istaknula je predsjednica Grabar-Kitarović.
Na kraju obraćanja, Predsjednica je istaknula kako se svi zajedno moramo zauzimati za što bolje iskorištavanje naših komparativnih prednosti, otvaranje prostora kreativnosti, inovacijama i poduzetništvu, ali tako da sačuvamo svoju duhovnu i materijalnu baštinu.
- Prvi uvjet tom uspjehu je ambicija, optimizam, samopouzdanje, liderstvo i zajedništvo, kazala je.
Sanja Cvjetko Jerković, autorica projekta obnove rudarske baštine te Anamarija Lukšić, gradska pročelnica za urbanizam i graditeljstvo, predstavile su faze projekta koje predstoje u narednim godinama. Riječ je o sveobuhvatnom projektu koji je objedinio prošlost, sadašnjost i budućnost Labinštine, odnosno umjetnost, kulturu i znanje.
Istaknule su jedinstveni položaj labinskih rudnika, koji se otvaraju na more te pružaju veliki potencijal za turističku valorizaciju. Povezat će se brojne lokacije te umrežiti Labin s okolnim općinama. Komunikacija rudarskim središtima bit će lako dostupna i suvremena. Koristit će se žičare, biciklističke i pješačke staze te podzemni tuneli, u funkciji suvremenog, te na najbolji način odgovoriti današnjim potrebama, kako lokalnog stanovništva, tako i mnogobrojnih turista, da u kratkom vremenu obiđu sadržajno bogatu rutu. (Adriano ŠĆULAC, Ivana AHMIČEVIĆ)
Grabar Kitarović: Apsolutno nužna puna kontrola granice
Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović izjavila je u srijedu u Labinu kako je apsolutno nužna puna kontrola hrvatske državne granice, što ne znači zatvaranje granice niti nehumano postupanje prema migrantima, nego znači zaštitu hrvatske nacionalne sigurnosti.
"Ne mogu vam u ovom trenutku ništa posebno komentirati. Čini mi se da kada je riječ o migrantskoj krizi, zapravo nekako sve dolazi na ono što sam govorila na samom početku, a to je da je apsolutno nužna puna kontrola granice. To ne znači zatvaranje granice, to ne znači nehumano postupanje prema migrantima već to samo znači - zaštita nacionalne sigurnosti pa i samih migranata koji su često metom terorizma i terorističkih napada", izjavio je predsjednica Grabar Kitarović u Labinu gdje je nazočila svečanoj akademiji u povodu 95. obljetnice Labinske republike.
Na upite novinara koja bi bila uloge vojske na granici, ministar obrane Josip Buljević koji je također u Labinu, istaknuo je kako će uloga vojske biti kao i do sada i koristit će se u humanitarnom pomaganju izbjeglica.
"Vojska već pruža logističke usluge, a moguće je da će pomagati policiji u slučaju potrebe da kontrolira granicu. Dakle vojska će se pojaviti kao ispomoć policiji ukoliko to bude potrebno", zaključio je ministar Buljević.
I predsjednik Vlade Tihomir Orešković jučer je, nakon razgovora s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu rekao kako "trenutno razmatramo da, ako to bude potrebno, u zaštiti granica policiji pomogne i vojska, i to u svrhu humanijeg tretmana izbjegličkih tokova“.
Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Kraramarko sinoć je potvrdio da će se ići u izmjene Zakona o obrani kako bi Hrvatska vojska mogla na granici pomoći policiji prilikom čuvanja granica u nekim specifičnim i specijalnim situacijama, te da moramo čuvati svoju granicu kao što to radi i Slovenija, Mađarska, Austrija. Istaknuo je kako se želi da hrvatska granica bude kontrolirana i da se izbjeglice, u onom broju koji je dogovoren sa susjednim zemljama, usmjeravajuu prema legalnim prijelazima te na legalan i human način prevezu u zemlju u koju žele ići. (Hina)