Rotirajuce predsjedništvo Vijeca Europske unije u nedjelju je preuzeo Cipar, koji je nedavno zatražio financijsku pomoc EU-a za svoje banke.
Cipar nije jedinstven samo po tome što ce biti prvi predsjedatelj Vijeca EU-a koji ce dobiti pomoc iz europskih kriznih fondova, nego je i po tome što mu je na celu nereformirani komunist i tome da njegova medunarodno priznata vlada ne kontrolira cijeli teritorij zemlje.
Cipar je 25. lipnja postao peta zemlja eurozone koja je zatražila financijsku pomoc Europske unije radi spašavanje svog bankarskog sektora koji se našao na udaru krize nastale u Grckoj. Procjenjuje se da ce Cipru trebati oko 10 milijada eura, što je u odnosu na svote odobrene drugim zemljama eurozone kap u moru, ali to je više od polovice njegova BDP-a.
Demetris Christofias jedini je komunisticki šef neke europske države. Šezdesetpetogodišnji Christofias školovao se u Moskvi i ostao vjeran marksizmu i lenjinizmu. Do 2009. bio je generalni sekretar Centralnog komiteta AKEL-a (Napredne partije radnog naroda Cipra). U veljaci 2008. izabran je za predsjednika države obecavajuci da ce ujediniti podijeljene grcku i tursku zajednicu na otoku, ali do sada nije postigao gotovo nikakve rezultate. Predsjednik Cipra ujedno je šef države i šef vlade.
Cipar je i jedina podijeljena zemlja u Europskoj uniji. Na papiru je 2004. godine clanicom Europske unije postala cijela zemlja, ali u praksi je to samo grcki dio otoka. Na sjevernoj trecini otoka 1974. godine proglašena je Turska Republika Sjeverni Cipar, koju jedino priznaje Turska, ciji se vojnici i danas tamo nalaze. S druge strane, Turska koja pregovara o pristupanju Europskoj uniji, ne priznaje vladu u Nikoziji.
Ciparske specificnosti ipak ne bi trebale imati veceg utjecaja na predsjedanje Vijecem Europske unije. U prvom redu zbog toga što od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, 1. prosinca 2009. uloga zemlje predsjedateljice nije vidljiva kao nekoc i sve je više samo simbolicna. Lisabonski ugovor je uveo dva položaja - predsjednika Europskog vijeca i Visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, tako da uskladivanje financijskih i gospodarskih politika i vanjska politika nisu više u rukama zemlje predsjedavateljice.
Šestomjesecno ciparsko predsjedništvo proteci ce, kao i ostala predsjedništva proteklih godina, u znaku rješavanja krize u eurozone, a rotirajuce predsjedništvo ima malo utjecaja na to jer glavnu rijec vode Njemacka i Francuska. Ostale politike u kojima rotirajuce predsjedništvo koordinira stajališta zemalja clanica poput pravosuda, unutarnjih poslova, energije, prometa ostaju u sjeni krize u eurozoni i naporima na njezinu rješavanju.
Jedina tema od središnje važnosti koja je u rukama rotirajuceg predsjedništva jest Višegodišnji proracunski okvir za razdoblje 2014-2020. i to ce biti najveci izazov ciparskog predsjedništva. Europski proracun je vrlo važan instrument za poticanje gospodarskog rasta i oko njega se tradicionalno vode žestoke bitke medu zemljama clanicama. (Hina)