Općina Tinjan pokrenula je izradu svog dosad drugog Programa ukupnog razvoja, nakon što je prvi put takav dokument usvojila 2009., tada zajedno sa susjednom općinom Sveti Petar u Šumi. Novim programom pokriva se razdoblje 2015.-2020., a kako u uvodnom poglavlju radne verzije ovog dokumenta navodi izrađivač, tvrtka Bala negdašnjeg tinjanskog načelnika Mladena Rajka, Program ukupnog razvoja odnosno skraćeno PUR trebao bi biti "temeljni strateški dokument razvoja lokalne zajednice" kojim bi se predvidjelo što sve u narednim godinama treba učiniti da bi "život u općini Tinjan bio uspješniji, bogatiji, kvalitetniji i ljepši". PUR se smatra i formalnim preduvjetom za apliciranje razvojnih projekata na domaće i EU fondove.
Komunalni i ekološki projekti
Općenito polazište pri izradi PUR-a je konstataciji da se ova općina s dugogodišnjom tradicijom malog poduzetništva suočava s padom gospodarskih aktivnosti, ali da se u skoroj budućnosti očekuje ostvarenje niza projekata izgradnje javne infrastrukture, od asfaltiranja cesta, gradnje sustava odvodnje i novog vrtića, rekonstrukcije škole i izgradnje sportske dvorane te drugih.
Novi tinjanski PUR najavljen je kao dinamički dokument podložan promjenama i poboljšanjima u hodu pa su u skladu s time nakon analize ponuđene dvije moguće, u nijansama i prioritetima različite razvojne vizije: prva naglašava suradnju privatnog i javnog sektora u cilju dugoročnog održivog razvoja ruralnog turizma, malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede i društvenih djelatnosti, a druga u prvi plan stavlja Tinjan kao općinu istarskog pršuta s poljoprivredom i ruralnim turizmom kao prioritetima. Obje vizije zapravo sadrže slične strateške ciljeve, s malo drukčijim naglascima, a ti ciljevi su razloženi u niz konkretnih mjera odnosno prijedloga aktivnosti, ponajviše investicija ali i stvaranje administrativnih (npr. prostornoplanskih) pretpostavki za njihovo ostvarivanje. Pretpostavlja se da će 80 posto potrebnog novca trebati potražiti u EU-fondovima.
Završni dio pozamašnog dokumenta od 88 stranica čini popis potencijalnih projekata za razdoblje do 2020. godine. Prva skupina projekata odnosi se na komunalnu infrastrukturu, a na vrhu tog popisa su ekološki projekti: sustavi odvodnje i pročistača otpadnih voda, reciklažna dvorišta i slično, a slijede ih proširenja groblja, modernizacija cesta i dovršetak mreže javne rasvjete. Među gospodarskim mjerama čelna mjesta imaju poticajni programi i edukacije za mlade poljoprivrednike i poduzetnike, programi korištenja obnovljivih izvora energije te neke za ovu sredinu prilično inovativne mjere kao što su poticaji za ugostitelje koji nude autohtone lokalne proizvode.
Vrtić uvijek prioritet
U skupini projekata iz područja društvene infrastrukture na prvom je mjestu, očekivano, novi tinjanski vrtić, za koji su pripreme daleko odmakle i koji će biti jedan od prvih testova uspješnosti Tinjanaca u natjecanju za europske potpore. Slijede rekonstrukcije ili izgradnje školskih zgrada, društvenih i vatrogasnih domova, uređenje javnih zgrada i sportskih zona, ali i poticana stanogradnja. Posljednja se skupina planiranih projekata odnosi na razvoj turizma, a sadrži projekte širenja smještajnih kapaciteta, uređenja sportskih zona, biciklističko-pješačke staze, turističke info-punktove te unapređenje postojećih turističkih atrakcija i manifestacija i kreiranje novih. Kako saznajemo u tinjanskoj općinskoj upravi, procedura izrade Programa ukupnog razvoja prošla je kroz faze javne rasprave i kreativnih radionica za zainteresirane dionike. Slijedi dotjerivanje dokumenta do njegove završne faze te usvajanje na sjednici Općinskog vijeća. A nakon toga - treba delat.
Nezaposlenih 3,5 posto, 102 poslovna subjekta
Središnji dio dokumenta sadrži analizu stanja i resursa na području općine Tinjan, a zanimljivi su podaci o padu broja stanovnika za pet posto između dva popisa stanovništva (2001. i 2011.), o niskom broju nezaposlenih od svega 3,5 posto, o gotovo potpuno izgrađenoj osnovnoj infrastrukturi za sva naselja osim nekoliko manjih zaselaka, o 102 poslovna subjekta na području općine te o neprekinutom desetogodišnjem trendu povećanja broja turističkih noćenja. (Davor ŠIŠOVIĆ)