Dvadeset pčelara, članova Pčelarske udruge Labin, osvojilo je zlato za najbolji med na subotnjoj manifestaciji Dani meda Labinštine. Najbolji je bio medun Vlade Hrvatina iz Bartići s ocjenom (19,6), drugi je bio medun Borana Gvozdenovića iz Labina s ocjenom 19,4, a treći medun Milija Tenčića iz Vineža s ocjenom 19,33.
Od domaćih medara još su zlatnom medaljom uglavnom za medun, ali i kaduljin med, cvjetni i vrijesov ovjenčani: Cvetko Gortan, Pčelarstvo Fajdetić, Ecio Tenčić, Matej Gobo, Igor Petrović, Roberta Mijaton (dvaput), Igor Klisović, Igor Batelić, Branko Franković, Elena Brnjac, Bojan Glavić, Mladen Glavić, Neda Božičković, Mladen Dragoslavić, Boris Mikuljan i Marko Bertoša. Sudjelovale su pčelarske udruge iz Slovenije, LAS Idrija, LAS loškega pogorja-Škofja Loka i LAS Mežiške doline-Ravne na Koroškem. Pojedinačno su slovenski pčelari osvojili 23 zlata, najviše za šumski med 18, za kestenov 3 i za smrekov med 2 zlata. Drugo ocjenjivanje meda Istočne Istre "Ripenda 2017." održano je u prostorijama područne škole na Katurama pri labinskoj Osnovnoj školi Ivo Lola Ribar.
- Tročlano povjerenstvo za ocjenjivanje kvalitete meda nije imalo lak zadatak. Na ovosezonsko ocjenjivanje stiglo je 80 šifriranih uzoraka meda, iz istočne Istre, Cresa, Lošinja i Slovenije, koje je trebalo ocijeniti, sve u jednom danu. Medun je prednjačio, ima nešto bagremovog i kaduljinog meda, a kao rijedak uzorak pojavio se jedan med od vrijeska. Kod slovenskih vrsta prevladava šumski med, dva su uzorka smrekovog i tri kestenova, kazao je predsjednik udruge Dragan Bubalo.
U proljeće zbog suše potrebne peludne pogače
- Pčela ne može ni na koji način zadovoljiti svoje potrebe za proteinom, osim iz peludi. U proljeće na području Hrvatske i Slovenije nema problema s razvojem pčelinjih zajednica, jer smo jedna od najbogatijih zemalja u Europi po raznolikosti flore. Tada pčele nalaze dovoljno peludi. Ali ne i ljeti, za vrijeme suša, u području primorja, Dalmacije, peludi nema dovoljno, i tada je važna intervencija pčelara, u vidu zaliha peludi, u okvirima ili kroz peludne pogače. Time pčelari olakšavaju pčelinjim zajednicama razvoj i prezimljavanje do proljeća, kazao je Saša Prđun, predavač s Agronomskog fakulteta iz Zagreba.
- Pčelinji proizvodi mogu puno pomoći u očuvanju zdravlja, i u prevenciji od bolesti, pa ih treba koristiti svakodnevno i kombinirano, ali treba znati kako, kazala je predsjednica Hrvatskog apiterapijskog društva Gordana Hegić iz Zagreba dodavši da osim meda veliku važnost imaju i drugi proizvodi kao što su pelud, propolis i matična mliječ, koje pravilnom kombinacijom treba iskoristiti za očuvanje zdravlja. U radionici nakon predavanja, pokazala je praktičnu primjenu pčelinjih proizvoda u očuvanju zdravlja uz degustaciju.
Pčelarska udruga Slovenije jedna je od najboljih u svijetu, a posebno se puno pažnje posvećuje radu s mladima.
- Slovenija i Hrvatska napravile su jednu odličnu priču da zajedno zaštitimo istarski med. To je priča koju Hrvatska i Slovenija ne rade često, a pčelari to mogu, poručio je predsjednik udruge Noč Boštjan. Svoje bogato iskustvo upotrebe meda, propolisa, cvjetnog praha, pčelinjeg otrova u liječenju djece od najmlađe dobi do punoljetnosti, trudnica i porodilja, podijelila je pčelarica i diplomirana medicinska sestra, te prvi apiterapeut u Sloveniji, Anica Vogel.
Žlica meda u toploj vodi prije spavanja
- Radim s djecom u bolnici i kad vidim problem, informiram se kod roditelja što i kako rade s djetetom, za hematom kažem, med stavite na krpu, za noćno mokrenje u krevetu, savjetujem da dijete na večer pred spavanje popije žlicu meda u toploj vodi. To umiruje dijete i mjehur. Kao energetski dodatak, stavite vosak pod postelju, kazala je Vogel. Dok su se u glavnoj dvorani smjenjivali predavači, u pozadini je vrvilo radionicama. Grupa djece iz dječjeg vrtića Gloria oslikala je plakat na temu pčele na livadi, a tu su likovnu radionicu vodile Orijana Šćulac Selan, te pčelarice Silvija Stepančić i Elena Brnjac. Učenici Srednje škole Mate Blažina ugostiteljske struke pripremali su prigodnu hranu s pčelinjim proizvodima, a gosti triju LAS-ova ponudili su hranu i pića iz Slovenije na bazi pčelinjih proizvoda.
Radni dio programa otvorio je predsjednik labinske udruge Darko Martinović koji je podsjetio na zajednički hrvatsko-slovenski projekt Med-o-vita. U uvodnom dijelu programa na harmonici su nastupile učenice Glazbene škole Matko Brajša Rašan iz Labina, Vanessa Ferfolja i Noemi Juričić. Kroz program prisutne je vodila Morin Hukić, a nagrade uručivala labinska dogradonačelnica Federika Mohorović Čekada. (Napisala i snimila Katarina ŠOŠTARIĆ- PERKOVIĆ)