Istarska policija poziva građane da im predlože lokacije na bi željeli da se nadzire brzina kretanja vozila. Naime, najviše prometnih nesreća događa se upravo radi nepropisne brzine kretanja vozila. Vozači koji ne poštuju ograničenja brzine ugrožavaju svoje živote, živote suputnika i živote ostalih sudionika u prometu koji voze primjerenim brzinama i poštuju prometne propise, a ishodi nesreća su gubici ljudskih života ili ozljeđivanje.
Policijska uprava istarska će radi smanjenja broja prometnih nesreća provesti 24-satni nadzor brzine kretanja vozila. Od 6 sati 21. travnja do 6 sati 22. travnja, policija će pojačano kontrolirati brzinu vozila i prema vozačima koji ne poštuju ograničenja brzine, primjenjivati sankcije propisane Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. Stoga iz policije pozivaju građane da predlože lokacije, na kojima žele da se nadzire brzina kretanja vozila. Svoje prijedloge mogu dostavljati od 1. do 15. travnja na adresu elektroničke pošte [email protected]. Nakon zaprimljenih prijedloga, policija će analizirati dostavljeno te će odabrati lokacije nadzora brzine kretanja vozila, pogodne za nadzor brzine.
Prema policijskim statistikama gledano na prošlu i pretprošlu godinu po pitanju prometnih prekršaja smo ispod hrvatskog prosjeka, koji je prilično loš. Prema broju stanovnika po županijama, slika prometnih prekršaja u Istri ima veći broj prekršaja nego u susjednoj primorsko-goranskoj županiji. U siječnju ove godine evidentirano je 1.100 prekršaja, dok je u veljači evidentirano 1.347 prekršaja nepropisne brzine kretanja vozila. Naime, na području Istre je prošle godine evidentirano 41.916 prometnih prekršaja, odnosno 13.879 prekršaja brzine. Gledano dan po dan, policija je prema ovoj brojci ulovila 38 prekršitelja brzine. U pretprošloj godini je ukupna brojka prekršaja neznatno manja, ali je broj prekršitelja brzine bio veći za oko 200 slučajeva. Zabrinjavajući je podatak da je broj alkoholiziranih vozača, onih koji su zaustavljeni i evidentirani, u prošloj godini bio 2.292, dakle oko šest na dan, dok je pretprošle godine bilo njih 2.097. Prema težini alkoholiziranosti onih do 0,5 promila lani je bilo 237, dok je onih iznad 1,5 promila bilo zabrinjavajućih 303 vozača.
Prošlogodišnja statistika poginulih u prometu je 24 poginule osobe u odnosu na 2014. godinu kada ih je 19 poginulo. Prometnim nesrećama je najviše kumovala brzina i alkohol, a najviše prometnih nesreća sa tragičnim posljedicama dogodile su se na pulskom i porečkom području, odnosno Poreč je prošle godine imao više tragedija u prometu nego Pula. Na području Pazina i Buzeta prošle godine nije bilo poginulih u prometu, dok se ukupno u Buzetu dogodilo 29 prometnih nesreća u kojima je ukupno stradalo 17 osoba, od čega sedam sa težim posljedicama. Kao omjer možemo usporediti Poreč gdje je u 336 prometnih nesreća ukupno stradalo 177 osoba. (M. SARDELIN)