Grcka ce do iduce srijede morati ispuniti još tri uvjeta kako bi dobila drugi paket medunarodne pomoci od 130 milijardi eura, zakljucak je sastanka ministara financija eurozone u Bruxellesu, koji je poceo u cetvrtak i potrajao do duboko u noc.
Iako je grcka vlada prihvatila vecinu reformi koje su od nje zatražile Europska unija i Medunarodni monetarni fond da bi dobila novi paket financijske pomoci, ministri financija eurozone nisu odmah odobrili Grckoj tu pomoc, vec su, medu ostalim, zatražili dodatne mjere štednje.
Predsjednik Eurogrupe Jean-Claude Juncker rekao je da Grcka mora ispuniti još tri uvjeta, pri cemu parlament mora u nedjelju ratificirati paket mjera štednje koji je dogovorila vlada s EU-om i MMF-om, te smanjiti proracunsku potrošnju za još 325 milijuna eura do iduce srijede, nakon cega ce se ministri financija eurozone ponovno sastati.
"Trece, lideri koalicijskih stranaka morat ce nas uvjeriti da ce doista i provesti taj program", kazao je Juncker na konferenciji za novinare nakon šestosatnog sastanka u Bruxellesu. "Nema isplate prije ispunjavanja tih uvjeta", zakljucio je Juncker.
Grcki ministar financija Evangelos Venizelos brzo je napustio Bruxelles, rekavši novinarima da je njegova zemlja suocena s izborom - ostati u eurozoni ili je napustiti.
"Do iduceg sasatanka Euroskupine, koji ce najvjerojatnije biti sazvan iduce srijede, naša zemlja, naši ljudi moraju razmisliti i donijeti stratešku odluku", kazao je Venizelos, dodavši da kljucnu odluku moraju donijeti i privatni investitori koji drže grcke obveznice.
"Ako vidimo našu zemlju u eurozoni, u Europi, morat cemo uciniti sve da program bude odobren i da sporazum s privatnim investitorima bude zakljucen prije nego što u ožujku obveznice dodu na naplatu", rekao je grcki ministar financija.
Od Grcke se traže reforme kako bi joj se odobrio drugi paket pomoci vrijedan 130 milijardi eura, koji je nacelno dogovoren na summitu krajem listopada prošle godine. Cilj je smanjiti golemi grcki javni dug s trenutnih 160 posto BDP-a na 120 posto do 2020.
Vecinu reformi, usmjerenih na smanjenje proracunske potrošnje, koje su od Grcke zatražile Europska unija, Europska središnja banka i MMF, lideri triju grckih vladajucih koalicijskih stranaka su prihvatili. Nisu se složili samo oko reforme mirovinskog sustava i smanjenja mirovina.
Uz to, grcke vlasti istodobno vode pregovore s privatnim investitorima o restrukturiranju dugova Atene, odnosno zamjeni postojecih novim obveznicama, cime bi se Grckoj otpisao velik dio dugovanja. Taj bi dogovor trebao biti postignut do polovice ožujka, kada Grckoj stižu na naplatu više od 14 milijardi eura vrijedne obveznice. U slucaju da ne dode do dogovora, Grcka bi mogla bankrotirati. (Hina/Reuters)