Svaka druga osoba u Hrvatskoj ima problema s prekomjernom težinom, od kojih je 20 posto s indeksom tjelesne težine vecim od 30, dakle pretilih. S prekomjernom težinom ima problema više od 60 posto muškaraca i oko 55 posto žena. U obzir treba uzeti i cinjenicu da prekomjerna tjelesna težina povecava rizik od nastanka niza bolesti, poput šecera u krvi, artritisa, hipertenzije, žucnog kamenca, neke vrste karcinoma ili bolesti srca i krvožilja. Poznato je da u svijetu od moždanog udara godišnje umre oko 17,5 milijuna ljudi, dok je u Hrvatskoj na prvom mjestu uzroka smrtnosti i zahvaca sve mladu populaciju. Takoder, oko 10 posto odraslih osoba ima povišene vrijednosti lipida u krvi, a time i povecan rizik za razvoj ateroskleroze. Isto tako od šecerne bolesti tipa II u Hrvatskoj boluje oko 100.000 osoba.
Kronicne bolesti uzrocno povezane s nacinom prehrane cine znacajni dio naše javnozdravstvene problematike, što je slucaj i s vecinom razvijenih zemalja. Energetski neuravnotežena prehrana i neadekvatan unos prehrambenih tvari predstavljaju cimbenik rizika za niz kronicnih bolesti i deficitarne prehrambene poremecaje. Pravilna prehrana pridonosi održavanju tjelesnog i mentalnog zdravlja, kao i opcoj otpornosti prema bolestima, dok kod djece i mladih osigurava pravilan rast i razvoj organizma. U slucaju prekomjerne težine dobro je hraniti se zdravo na nacin da se kolicina unošene hrane smanjuje uz smanjivanje velicine obroka.
Uobicajena navika 58 posto ljudi je preskakanje dorucka. To je najgora varijanta. Dorucak bi trebao probuditi metabolizam, dati dobar osjecaj. Umjesto jednog ili dva veca obroka, bolje je pojesti tri do pet manjih i ne preskakati ih. Važno je jesti zdravu raznoliku hranu, odnosno što više svježe hrane, voca i povrca te cjelovite žitarice jer je ta hrana bogata nutrijentima poput vitamina i minerala te dugim vlaknima, a ne sadrži velike kolicine kalorija. Potrebno je konzumirati hranu siromašnu zasicenim masnocama i kolesterolom. Više od polovine populacije unosi u organizam više soli od preporucene razine i to cak dvaput više od kolicine koja nam je potrebna. Važno je konzumirati što manje soli i šecera te umjerene kolicine bjelancevina i to dnevno do 0,8 grama po kilogramu tjelesne težine. Takoder, treba što manje konzumirati alkohol.
U hladnim zimskim danima cajevi su jako dobar izbor, što se prvenstveno odnosi na zeleni caj, caj od kadulje, majcine dušice, a dobro im je dodati sok agruma i med. Naime, C vitamin iz agruma povecava apsorpciju antioksidansa, što omogucava da ostanu aktivni i nakon probavljanja, dok med stimulira imunološki sustav. Bit je u umjerenosti i raznolikosti jer je svaka krajnost prijetnja uspjehu.
Preporuca se ne jesti dva do tri sata prije odlaska u krevet i svaki dan ili najmanje tri puta tjedno po barem 30 minuta odvojiti za tjelesnu aktivnost jer prekomjerna tjelesna težina u odraslih osoba nije samo posljedica prevelikog unosa hrane, vec je cesto posljedica nedovoljne tjelesne aktivnosti.