Uz grmljavinu distorzije prošao je sinocnji koncert talijansko-hrvatskog kvarteta East Rodeo, održan u bivšem Istrinom skladištu u povodu 2. festivala izvedbenih umjetnosti. East Rodeo ima vjernu bazu fanova u Puli pa ne cudi previše što je prostor pred binom bio popunjen, a ni to što nije bilo plesanja, nego samo zadovoljni osmijesi i cupkanje u ritmu pojedinih dijelova skladbi.
Smjenjivanje melodija i kakofonija uz pregršt elektronickih efekata hujalo je s vjetrom dok se šarenoj rasvjeti na bini pridružilo i sijevanje u daljini, no nagovještaj lošeg vremena nije sprijecio East Rodeo i njihovu publiku da uživaju u ambijentu, glazbi i druženju. Basist Alen Sinkauz i gitarist te pjevac Nenad Sinkauz, bubnjar Federico Scettri i klavijaturist Alfonso Santimone jedan su od rijetkih bendova koji sasvim prirodno izgledaju i zvuce, bilo da nastupaju u mracnim klubovima pred publikom ljubitelja hardcore glazbe ili okruženi umjetnickim djelima u nekoj galeriji, a jednako su dobro izgledali i preksinoc medu zidovima cija je otpala žbuka otkrivala više cigli nego što ih je skrivala, dok su drveni okviri davali dojam da su se upravo vratili s krstarenja Golfskom strujom. Upravo je oronuli ambijent bio dodatni bonus kombinaciji iritantne i zamamne buke koju East Rodeo nazivaju svojim izricajem.
Na repertoaru su se našli stari hitovi poput "Medežija" i "Ne znam plesat", ali i stvari s novog albuma "Dear Violence" poput skladbe "Ikea", koja je izišla iz Scettrijevog pera, ili pak "Soldato NATO", skladbe koja spaja pomalo nojzpurlartisticki intro s cijelim spektrom asocijacija na razlicite žanrove odnosno njihove predstavnike.
Uz pregršt buke i dobre zabave talijansko-hrvatski kvartet pružio je pulskoj publici audiovizualni užitak dostojan svog imena, a iako sami vole napomenuti da izricaj East Rodea nije za svacije uši - sinoc se još jednom potvrdilo da ih se nade više nego dovoljno.