Nekadašnji šef Komisije za granice akademik Davorin Rudolf, jedan je od najupućenijih hrvatskih eksperata u problem razgraničenja sa susjednom Slovenijom, nezadovoljan je tajnovitošću koja okružuje upravo započeti arbitražni proces.
"Ne znam zašto sjednice trebaju biti tajne i zašto nisu objavljena konkretna hrvatska stajališta", napominje akademik Rudolf u razgovoru za naš list i dodaje: "Slovenska strana tražila je da rasprava bude javna i to mi je razumljivije. Javnost treba biti upućena u arbitražu".
"Imponira mi slovenska čvrstina - ne odustaju od svojih stajališta i godinama stoje na njima", napominje ugledni hrvatski pravni stručnjak, koji je podnio ostavku na dužnost predsjednika Komisije za granice nakon što je Hrvatska prihvatila dogovor o arbitražnom povjerenstvu, čija će odluka biti prihvaćena bez prava na žalbu, kako su se obje strane obavezale.
- Arbitražni proces je započeo. Poslali ste pismo našim pregovaračima u kojem ih informirate o graničnoj crti na rijeci Dragonji i u Savudrijskoj vali?
- Da, poslao sam nedavno taj dokument, ali ne znam hoće li naši pregovarači uopće uzeti u obzir argumente koje sam naveo. Oni su jasni: granica treba ići prirodnim koritom Dragonje, što je osnova međunarodnog prava, gdje se kaže da se granica ne mijenja ako rijeka naglo skrene svoj tok. A upravo se to dogodilo 1993/94. izgradnjom korita Sv. Odorika. Granica treba ostati na tom mjestu. Osim toga, naši stručnjaci išli su duž slovensku granicu metar po metar. Granica je duga 670 kilometara i ostalo je sporno samo šest kilometara u području Dragonje. Nema razloga da se sve to ponovno mjeri i obnavlja, jer je dogovoreno. Tu je riješeno i pitanje Svete Gere.
- Kako se može riješiti problem granice na moru? Spominjali su se koridori, u nevažećem sporazumu Račan-Drnovšek spominju se "dimnjaci"?
- Predlagali smo Slovencima da jednostrano donesemo deklaraciju kako svi brodovi mogu nesmetano prolaziti kroz naše more bez zaustavljanje. Jamčila bi im se prava slobodne plovidbe na otvorenu moru. Ali, Slovenija želi izravnu povezanost između njihova teritorijalnog mora i otvorenog mora. To je tzv. "dimnik", dimnjak, u slučaju kojeg bi se povrijedio naš granični dodir s Italijom. Naime, ako se napravi takav koridor, "dimnik", onda bi odvojeni dio hrvatskog mora otpao, ne bi se mogao zadržati takav "trokut" u moru. More je sastavnica s kopnom i to treba tako sagledavati. (D. GRAKALIĆ)
CIJELI RAZGOVOR PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU