Prapovijesne Venere i fosili u Baredinama

Replika čeljusti mamuta
Replika čeljusti mamuta

bradom gline započinje suvremena civilizacija, a neke od prvih stvari koje su izrađivali prahistorijski ljudi bile su Venere. One su središnja umjetnička vrijednost prapovijesti, rekao je povjesničar umjetnosti Marino Baldini na otvorenju izložbe "Prikaz žene u prapovijesnoj umjetnosti" u Speleo-galeriji kod jame Baredine.

Više od stotinu replika prahistorijskih figurica kulta plodnosti sličnih najpoznatijoj, willendorfskoj Veneri, potječe iz južnih, istočnih i središnjih dijelova Europe te Ekvadora, Meksika, Izraela, Alžira i Senegala, a ustupio ih je talijanski arheolog i speleolog Giuseppe Novelli iz Genove, koji je obišao ili kontaktirao gotovo sve najvažnije muzeje i nalazišta Venerica na svijetu.

- Ovo je prva takva izložba u Hrvatskoj, a do nje je došlo sasvim slučajno, preko prijateljevog prijatelja, rekao je Silvio Legović, organizator izložbe i vlasnik kompleksa jame Baredine. Figurice su služile u religijske svrhe, stanu na dlan ruke i pokazuju plodnost kroz naglašene ženske atribute, čak i u trenucima rađanja, dok su im lica uglavnom neodređena. Većina pronađenih izložaka nastala je od 35 do 2,5 tisuća godina prije Krista, mada je, kako ističe Baldini, nedavno u Njemačkoj pronađena i figurica stara 45 tisuća godina.

Zanimljivo je da su Venerice uglavnom izrađivale žene i da se u ono vrijeme živjelo mahom u matrijarhalnim društvima, što su Histri i Liburni zadržali do kasnih dana te je, prema Baldinijevim riječima, "pitanje vremena kad će netko pronaći Venerice na istarskom tlu".

Nevelik prostor Speleo-galerije skriva tri izložbe u jednoj: osim Venerica, tu su i fotografije ekspedicija u Rašpor, najdublju jamu u Istri, na kojima se jasno vidi napredovanje speleološke opreme od prve ekspedicije1928. do danas, te originalni dijelovi istarskih fosila iz Karojbe, Pićna i drugih istarskih mjesta koje je, kako kaže Legović, lako pronaći "pri pažljivijem zagledavanju u šumu".

Zanimljive su i replike čeljusti šumskog slona (mamuta) pronađenih na Lanterni prije sto godina te kopije dinosaurovih stopa s Brijuna. Izložba je otvorena do 31. listopada u radno vrijeme jame Baredine, a ulaz je slobodan.(Napisala i snimila Marina DAMJAN)

 


Podijeli: Facebook Twiter