Zahtjevi za legalizaciju bespravne gradnje predani su odavno i sada velik dio građana s nestrpljenjem očekuje njihovo rješavanje. Neki jer žele nadograđivati legalizirani objekt, drugi jer ga žele iznajmljivati, trećima o legalizaciji ovise papiri za kandidiranje za europske fondove. Nažalost, ova procedura ide dosta sporo, a dio predmeta još uvijek nije ni dodijeljen na rješavanje, barem kada je riječ o Istarskoj županiji pod čijom su ingerencijom sve istarske općine.
Ipak, u Županiji, koja je zaprimila 24.411 zahtjeva i dosad riješila tek oko 2.500, dok je oko 2.600 zahtjeva predano na rješavanje državnoj Agenciji za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, kažu da se često vlasnicima nekretnina ne žuri legalizirati objekte za koje su predali papire. Inače, više od 11 tisuća predmeta nalazi se na pulskom Odsjeku.
- Još jedan "mit" koji želimo dekonstruirati je onaj da stranke traže da im se legalizacije riješe čim prije. U velikoj većini slučajeva je upravo suprotno. Kriza je, ljudi nemaju novca, i većina zapravo želi da im predmet dođe što kasnije na red, nadajući se da će se ekonomska situacija u međuvremenu poboljšati. To je i osnovni razlog zašto je većina predmeta "prazna", odnosno zahtjevi nemaju sve propisane priloge, čija izrada košta. Stoga, u slučajevima kad netko kompletira zahtjev i požurnicom obrazloži objektivne
razloge zašto bi trebalo da mu se predmet uzme u rad "preko reda", u pravilu se takvim strankama izlazi ususret, kad god je to moguće, saznajemo od pročelnika županijskog Upravnog odjela za decentralizaciju, lokalnu i područnu samoupravu, prostorno uređenje i gradnju Marina Grgete.
Grgeta veli da prednost u rješavanju imaju upravo predmeti vezani za kandidiranje na različite fondove, zatim javni objekti, pa objekti proizvodne i gospodarske namjene. Ipak, tko želi prije riješiti svoj predmet jednostavno može poslati požurnicu. (B. BAN)
VIŠE O OVOJ TEMI ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.