Poziv na jednodnevni bojkot svih benzinskih crpki u Hrvatskoj zbog previsokih cijena goriva vec danima kruži internetom. Poruka anonimnih autora širi se e-mailom i društvenim mrežama, a poziva sve vozace da se u srijedu, 22. veljace, na dvadeset i cetiri sata suzdrže od "tankanja" goriva na benzinskim crpkama kako bi "zadali udarac naftnim kompanijama".
"Došlo je vrijeme da se naftnim kompanijama u kojima caruje korupcija pruži otpor", stoji u pozivu vozacima, u kojem se navodi da su cijene naftnih derivata "neopravdano visoke zahvaljujuci monopolu i Ivi Sanaderu, koji je dobio deset milijuna eura mita da bi madarski MOL preuzeo Inu, koja trenutno ima vecinu tržišta u Hrvatskoj. Kad rastu cijene derivata, kažu da je to vezano uz tecaj dolara i mediteransko tržište. No, kad je tecaj dolara povoljniji, i kad cijene barela sirove nafte padaju, oni ili ne mijenjanju cijene ili pojeftinjuju par lipa".
Cijena barela danas niža nego 2008.
U poruci se takoder navodi da je cijena barela danas niža od one prije nekoliko godina, kad su cijene derivata bile ispod deset kuna. U srpnju 2008. godine, kad je barel nafte dostigao cijenu od 147 dolara, zabilježene su najviše cijene naftnih derivata u Hrvatskoj do tada - eurosuper 95 je koštao 9,75 kuna po litri, a eurodizel 9,99 kuna. Trenutacno barel nafte košta 112 dolara, a litra eurosupera 95 stoji 10,25 kuna, što je pet posto više nego 2008. godine, dok je eurodizel s cijenom od 9,68 kuna tri posto jeftiniji nego 2008. godine.
Stoji to i u odgovoru Ministarstva gospodarstva našem listu, na pitanje zbog cega hrvatski vozaci gorivo placaju skuplje sada, kad je barel jeftiniji, nego 2008. godine. Kako kažu, cijene derivata u Hrvatskoj formiraju se na temelju kretanja cijena derivata na Mediteranu, tecaja dolara i drugih parametara. Dolar je u srpnju 2008. godine iznosio 4,6 kuna, sada je na 5,7 kuna, što je porast od skoro 24 posto. U meduvremenu je, napominju, povecana i naknada za obavezne zalihe nafte i naftnih derivata, te je više puta mijenjan i iznos trošarina. Porastao je otad, valja podsjetiti, i PDV. Na kraju, potvrduju i u samom Ministarstvu, "cijene naftnih derivata ne ovise samo o kretanju cijene sirove nafte, nego i o stanju zaliha, potražnji i geopolitickoj situaciji".
Drugim rijecima, ovako visoke cijene u Hrvatskoj, ali i drugdje, rezultat su špekuliranja, odnosno buducih trgovackih ugovora na burzama derivata - ugovora koji vrijede kroz dva mjeseca. Zbog tih mehanizama cijene derivata uvijek kasne u svom pojeftinjenju za pojeftinjenjem nafte. Dakako, i ponajviše, rezultat su i visokih davanja državi.
Visoke i trošarine
Više od polovice maloprodajne cijene litre benzina (58 posto), odnosno 50 posto maloprodajne cijene dizela, odlazi u državni proracun, pa se postavlja pitanje treba li se Facebook bojkot usmjeriti samo prema kompanijama koje derivate "toce" ili i prema državi koja, po svemu sudeci, zasad nema namjeru snižavati trošarine. Uz cijenu barela od oko sto dolara, kao sada, i tecaj dolara od oko pet kuna, trošak nafte iznosi svega tri kune. Prerada i distribucija svake litre goriva stoji jedva dvije kune, no strucnjaci kažu i manje, samo jednu kunu, a ostatak od pet kuna, i više, ide državi.
"Tocno, ali tim se novcem onda placaju zdravstvo i socijalna skrb, braniteljske mirovine i mirovine opcenito, sve. Protest, bojkot, tako gledano, može biti protest protiv metodologije izracuna cijene derivata, i protiv punjenja državnog proracuna", kaže prof. dr. Igor Dekanic s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. Na pitanje kako je moguce da su derivati ovdje koštali manje 2008. godine, na vrhuncu cijene barela, odgovara da nam to može objasniti samo Vlada, u cijim je rukama formula za izracun cijene. (M. GLAVAN i B. MRVOŠ PAVIC/NL)