Iako i najnovija istraživanja javnog mnijenja najavljuju da ce vecina hrvatskih gradana na referendumu 22. sijecnja podržati ulazak zemlje u Europsku uniju, dio strucnjaka upozorava da se na takav ishod ipak još ne može racunati sa stopostotnom sigurnošcu.
- Vlast ne može biti posve sigurna u pozitivan ishod referenduma jer se s gradanima sve vrijeme nije komuniciralo nego je bilo samo jednosmjernog informiranja. To su cinile sve protekle Vlade, a nastavila je i sadašnja, kaže dr. Andelko Milardovic. Društvo je dovedeno pred gotov cin, što mnoge ljude frustrira. Posebice su ozlojedeni mladi koji osjecaju da im se "ispiru mozgovi" te da politicke elite još jednom potvrduju da ih stavovi i mišljenje gradana zapravo ne zanimaju.
- Kod spomena eventualnog negativnog ishoda, vlast ponovno igra na nacionalne osjecaje, tvrdeci da bi se time Hrvatska zacementirala na zapadnom Balkanu. To je propagandni, indoktrinacijski diskurs koji s pravom ljuti mladu populaciju, objašnjava Milardovic.
Najnoviji rezultati redovitih mjesecnih istraživanja CRO Demoskopa, koje provodi agencija Promocija plus, govore da potpora EU-clanstvu medu gradanima koji planiraju izici na referendum trenutacno iznosi 57,8 posto. Od toga, sigurno bi "za" zaokružilo 45,9 posto, a 11,9 posto vjerojatno. Medu oponentima EU-a koji su se izjasnili da ce pristupiti referendumu 31,2 posto kaže da ce sigurno zaokružiti "ne", dok ce ih se 8,4 posto vjerojatno negativno ocitovati. Kada se pak uzme u obzir cijela populacija, ulazak u EU podupire 55,1 posto gradana, a 33,3 posto mu se protivi. Ovoga mjeseca 60,3 posto ispitanika izjavilo je da ce sigurno pristupiti referendumu, a 11,3 posto da ce to vjerojatno uciniti. A upravo je odaziv na referendum za dr. Bertu Šalaja kljucno pitanje o kojem ce, istice, ovisiti legitimitet njegova ishoda.
- Odaziv koji bi bio maksimalno deset posto manji nego odaziv na nedavne parlamentarne izbore, bio bi prihvatljiv. Sve manje od toga bilo bi vrlo loše, smatra Šalaj. Na posljednjim izborima glasalo je 62 posto hrvatskih biraca. Negativan rezultat referenduma po Šalaju je nerealan nakon što je promijenjen Ustav te je sada dovoljno da clanstvo podrži vecina onih koji ce izici na birališta.
- Prema prijašnjim kriterijima bilo je dovoljno da protivnici EU-a ostanu kod kuce. Sada pak moraju glasovati, što je golema razlika. Da bi to ucinili, moraju biti mobilizirani, ali buduci da nema ni jedne ozbiljnije politicke snage koja tu mobilizaciju može uspješno provesti, na referendum ce izici samo dio onih gradana koji ne podržavaju clanstvo, objašnjava Šalaj. Cak i u slucaju maksimalne mobilizacije euroskeptika, negativan ishod izuzetno je malo vjerojatan, dodaje Šalaj, osim da se u iduca dva tjedna dogodi nešto veliko i strašno.(Piše Vesna ROLLER/Novi list)
Skeptici ce preskociti referendum
Velik dio protivnika hrvatskog clanstva u EU-u, kako potvrduju i najnovija istraživanja, ne namjerava izici na referendum. Medu onima koji ce apstinirati više je od 43 posto oponenata pridruživanju. Upravo na tu skupinu biraca ciljaju euroskepticne kampanje koje su pokrenute proteklih dana. Njihovim liderima u prilog idu i podaci da medu gradanima koji još nisu odlucili hoce li glasovati ima puno, oko 48 posto, onih koji još nisu formirali stav.
Na ove dvije skupine - potencijalne apstinente te neodlucne - iduca dva tjedna usredotocit ce se oba tabora - afirmativni, koji cine sve glavne politicke stranke - te protivnicki, u kojem su male, neparlamentarne stranke i slabo poznate civilne udruge. Ako se ima na umu organiziranost jedne i druge skupine, kao i njihova raspoloživa sredstva, pozitivan ishod u korist clanstva, zakljucuju analiticari Promocije plus, sve je izvjesniji.