Saborske zastupnice, clanice Vlade i Ustavnog suda te ostale državne dužnosnice najvjerojatnije ipak nece u buducnosti moci ici u mirovinu 10 godina prije ostalih žena, koje nemaju dužnosnicki status. Izmjenama mirovinskog zakona podignut je prag za odlazak u mirovinu za sve žene osim dužnosnica i stvorena je desetogodišnja razlika, ali ce se, kako doznajemo, izmjenama Zakona o pravima dužnosnika to promijeniti.
Te bi izmjene mogle uslijediti vec do kraja godine i to u sklopu novih promjena u mirovinskom sustavu u ciju su izradu ukljuceni svi resori, a koordinator je Ministarstvo gospodarstva. Jedan od prijedloga je da se u potpunosti izjednaci dob odlaska u mirovinu za dužnosnike i radnike, te da to bude 65 godina, odnosno 60 za prijevremeno umirovljenje, koje bi onda znacilo i manju zastupnicku mirovinu.
Odvajanje troškova
Kako doznajemo od više naših sugovornika, u analizu radi popravljanja mirovinskog sustava krenulo se potpunim odvajanjem onoga što su troškovi Zavoda na osnovu opceg mirovinskog zakona od troškova koje je država dodala u posljednjih 20 godina dajuci razlicite povlastice brojnim društvenim skupinama i pokazalo se da Mirovinski fond ipak ne bi bio u godišnjem minusu od 15 milijardi kuna, kad bi se iz tog fonda isplacivale samo mirovine koje su zaradene na osnovu uplata doprinosa.
- Ako bi se iz fonda solidarnosti isplacivale mirovine koje su zaradene na osnovu uplata u taj fond, pa i ono što je 14 povlaštenih kategorija doista zaradilo na osnovu doprinosa, a ako bi povlastica išla na racun države koja je tu povlasticu i dala, HZMO bi bio u puno manjem i podnošljivijem minusu, kazalo nam je nekoliko sugovornika ukljucenih u izradu novih pravila.
Takva praksa vec postoji s, primjerice, mirovinama koje dobivaju akademici, kojima Akademija, odnosno resorno ministarstvo isplacuje akademski dodatak. Sigurno je zato da ce se mijenjati, odnosno postrožiti uvjeti, po kojima po posebnim pravilima u mirovinu odlaze pripadnici MUP-a i vojske.
Potrebne promjene
- Nije samo stvar u ranijem umirovljenju, pa policija u vecini zemalja odlazi ranije u mirovinu, ali u vojsci ljudi odlaze u mirovinu jer nakon 35. godine više ne mogu napredovati. Dovoljno je da im takvo rješenje predloži komisija i potpiše ministar. To se mora mijenjati, kaže naš sugovornik.
Na pitanje hoce li se postrožiti i uvjeti za branitelje kojih je trenutno u mirovini gotovo 69 tisuca, odgovara da je za to prekasno jer pravo na braniteljsku mirovinu ima još jako mali broj ljudi, a uvjeti pod kojima se odlazilo u mirovinu ne mogu se naknadno mijenjati.
Ono što bi se moglo promijeniti kad su u pitanju braniteljske, ali i ostale povlaštene mirovine je iznos najviše mirovine. Naime, Zakon o najvišoj mirovini ogranicava najvecu mogucu radnicku mirovinu na oko 8,8 tisuca kuna, a branitelji i zastupnici mogu ostvariti dvostruko vecu mirovinu. Uz još neke dodatke zastupnicka mirovina može biti veca i od tih 17 tisuca kuna, a predsjednicka je mirovina, primjerice, veca od 20 tisuca kuna.
Prema statistici HZMO-a od 1,1 milijun umirovljenika, u što nisu ukljuceni branitelji, vojska i HVO iz Bosne i Hercegovine, mirovinu vecu od osam tisuca kuna prima tek 1.124 penzionera. Ako se iz toga iskljuci petstotinjak bivših dužnosnika jer njihove su mirovine uglavnom vece od osam tisuca kuna, onda ispada da je najviše šestotinjak gradana Hrvatske uspjelo doci do najvece mirovine bez obzira što su deseci tisuca odradili cijeli radni staž od po 40 ili više godina. S druge strane, cak je 4.800 braniteljskih mirovina vecih od osam tisuca kuna. (Jagoda MARIC/Novi list)
PROCITALI STE SKRACENU VERZIJU TEKSTA. OPŠIRNIJE O OVOJ TEMI CITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE.