Primarni cilj Katedre Cakavskog sabora Buzet ocuvanje je i izucavanje te prezentacija materijalne i nematerijalne baštine buzetskog kraja pa je i ove godine trinaest izlaganja znanstvenog skupa posveceno temama Buzeštine i Cicarije, ali i cijele Istre, istaknula je predsjednica Katedre Elena Grah Ciliga na 42. znanstvenim skupu Buzetski dani održanom u petak u Narodnom domu, a u povodu gradskog praznika i rujanske Subotine.
Skup je otvorio gradonacelnik Valter Flego, zahvalivši se svima koji pronalaze nove elemente o Buzetu buduci da su ih time otrgnuli od zaborava i utkali u povijest.
Ivan Milotic s Pravnog fakulteta u Zagrebu govorio je o crkvi sv. Ane na Goricici, sagradenoj kao crkva sv. Tome brigom obitelji Gravisi krajem 15. ili u prvoj polovici 16. stoljeca.
- Rijec je o izuzetnom primjeru buduci da je crkva od pocetka u vlasništvu komune, odnosno jedinice lokalne samouprave. Iz vlasnickog aspekta i aspekta njena postanka, crkva je raritet i zašticena kao spomenik kulture, rekao je Milotic.
Dr. sc. Slaven Bertoša sa Sveucilišta Jurja Dobrile u Puli ocijenio je da razliciti arheološki nalazi iz Racica i okolice potvrduju naseljenost tog podrucja vec u antici. U srednjem su vijeku Racice bile samostalna gospoštija neovisna od Pazinske knežije, a od 1494. do XIX. stoljeca u posjedu plemicke obitelji Walderstein. Prvi je spomen Racica u diplomi iz 1302., kada je taj posjed u miraz svojoj izvanbracnoj kceri Alaubeti (Elisabetti) dao grof Henrik Goricki.
Dr. sc. Alojz Jembrih sa Sveucilišta u Zagrebu, Hrvatski studiji, vrsni poznavatelj razdoblja reformacije te lika i djela velikana Stipana Konzula, rodenog 1521. godine u Buzetu, ovom je prigodom govorio o Konzulovom putovanju iz Uracha u Istru, Turopolje i natrag (1562./63.).
Intrigantnom je temom "Turska vojska u podnožju Buzeta" pažnju sudionika skupa privukao dr. sc. Alojz Štokovic iz Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU-a Rijeka - Pula. Turci su se u više navrata zalijetali u Furlaniju pa je, rekao je Štokovic, moguce da su se u povratku nekoliko dana zadržali u podnožju Buzeta, posebice na podrucju od Crnice do Male Hube gdje su odmarali vojsku i konjaništvo.
U nastavku znanstvenog skupa predstavljeno je 38. izdanje Buzetskog
zbornika, objavljeno u izdanju Katedre Cakavskog sabora Buzet i IP-a
"Josip Turcinovic" Pazin, a pocetak svoje suradnje buzetska Katedra i
Medunarodni istraživacki centar za arheologiju Brijuni-Medulin Instituta
"Ivo Pilar" obilježili su razmjenom publikacija Buzetski zbornik i
Histria antiqua. (G. CALIC ŠVERKO)