Prigodna izložba "Počeci knjižarstva u Puli" Gradske knjižnice i čitaonice Pula, koja kroz riječ i sliku prikazuje razvoj knjižarstva u nekadašnjoj glavnoj austrougarskoj ratnoj luci, otvorena je u četvrtak navečer u pulskoj knjižnici. Izložba je organizirana u sklopu trodnevnog 2. međunarodnog znanstvenog skupa "Istarsko gospodarstvo jučer i sutra", koji će biti održan u Puli i Pazinu od 24. do 26. studenog.
- Knjižna produkcija i distribucija knjiga i novina u Puli javlja se u jeku razvoja Pule u ulozi glavne luke C. i kr. ratne mornarice. Prve knjižare u Puli počinju s radom u šestom desetljeću 19. stoljeća, a knjižarstvo se kao gospodarska grana razvijala i djelovala neprekidno do kraja Prvog svjetskog rata. Knjižare koje su u Puli djelovale u drugoj polovici 19. i prvim desetljećima 20. stoljeća zaslužne su i za distribuciju knjiga i periodike među čitalačkom publikom, čime su imale posredan utjecaj na širenje informacija i razvoj pismenosti, kazala je ravnateljica knjižnice Nela Načinović prilikom otvorenja.
Dvije najstarije pulske knjižare - Knjižara W. Schmidt i Knjižara C. Mahler, koju je 1880-ih preuzeo knjižar F. W. Schrinner - djeluju od sredine i druge polovice šezdesetih godina 19. stoljeća, a krajem 19. stoljeća pojavljuju se i manje knjižare u vlasništvu talijanskih građana koje su prvenstveno prodavale knjige na talijanskom jeziku. Na prijelazu stoljeća osnivaju se i prve tipografije koje su tiskale knjige i na hrvatskom jeziku: "Tiskara Josipa Krmpotića" i "Tiskara Laginja i drug". Iako su službeno bile registrirane kao tiskare i papirnice, oglašavale su i prodaju svojih izdanja, ali i drugih knjiga do kojih su dolazile.
Izložba se sastoji od 13 plakata na kojima je izložena povijest knjižarstva u Puli kroz tekst, ilustracije, digitalne preslike.
- Ovo je prva izložba na kojoj su okupljeni podaci o povijesti knjižarstva u Puli temeljeni na istraživanjima arhivske, novinske i knjižne građe. Knjižna produkcija i distribucija knjiga i novina u Puli javlja se sredinom 19. stoljeća kao posljedica razvoja Pule kao glavne luke Carske i kraljevske ratne mornarice i preobrazbe grada u urbano i moderno vojno-pomorsko središte. Prva knjižara u Puli otvorena je 1865. godine, dakle prije 150 godina, a druga knjižara tri godine kasnije, 1868. godine. Knjižare su bile glavni izvor za zadovoljavanje potreba lokalnog stanovništva za knjigom i pisanom riječju, obzirom da se prva javna knjižnica u Puli otvara početkom 20. stoljeća, preciznije 1. siječnja 1903., kazala je knjižničarka Nadia Bužleta. Naglasila je i da su u središnjem dijelu izložene i knjige koje su objavljene u nakladi pulskih knjižara i tiskara, koje su se mogle pronaći na policama tadašnjih knjižara.
- Radi se o izboru knjiga do kojih smo došli i zahvaljujući Sveučilišnoj knjižnici u Puli koja nam je ustupila pojedine primjerke samo za ovu izložbu, a dio knjiga je iz fonda naše zavičajne zbirke. Izložene publikacije možda nisu vrhunska, kapitalna izdanja, knjige možda ne izgledaju reprezentativno, skromne su vanjštine, no uzimajući u obzir njihovu povijesnu važnost za kulturu knjige u Puli, iznimno su značajne i poneke od njih su u nečemu prve.
Tu je knjiga "Hrvatske narodne popijevke iz Istre" u izdanju Josipa Krmpotića, a prva je to notna zbirka s područja Istre i Primorja, zatim je tu prvi vodič Pule s planom grada, prvi ilustrirani vodič Pule, kazala je knjižničarka Nadia Bužleta, koja je imala iznimno veliku ulogu u postavljanju ove izložbe. Potom je knjižničarka Antonela Božac Ristić pročitala iz knjige Tatjane Arambašin Slišković "Koliki su te voljeli, moja Pulo!" esej "Iz Pule u Komakuk", gdje je autorica prenijela sjećanja književnika Franza Karla Ginzkeyja, rođenog u Puli, koji je u svojim autobiografskim crticama trajno ostavio u nasljeđe svoj doživljaj posjeta knjižari Schrinner.
(V. BEGIĆ)