Puno malih prica iz prošlosti bilježe brojni arhivski i drugi dokumenti. Svaka od tih izdvojenih prica sama za sebe može biti važna tek nekome na koga se osobno odnosi, ali niz malih prica stavljenih u kontekst s drugim povijesnim detaljima satkat ce dio povijesti koji strucno zovu poviješcu svakodnevice.
Bez nje ne samo da ne bi bilo ni one "velike" povijesti politickih i društvenih mijena, ratova i vojskovoda, nego iz povijesti ne bismo naucili o važnim stvarima za svakodnevni suvremeni život.
Peti istarski povijesni biennale osvijetlio je još 21 u nizu povijesnih detalja kroz predavanja znanstvenika iz Hrvatske, Slovenije i Italije.
Milan Radoševic skinuo je prašinu s teme higijene stanovanja i zaraznih bolesti u Istri u ne tako davnoj prošlosti, izmedu dva svjetska rata. Radoševicevi izvori su arhivska i novinska grada jer se educiranje i prosvjecivanje stanovništva provodilo i putem novinske propagande. Tadašnji veliki istarski problem bio je kronicni nedostatak vode zbog cestih suša i nerazvijene vodovodne mreže, a ljudi su posebno bolovali od tuberkuloze.
Mlada povjesnicarka Danijela Doblanovic pokušava rekonstruirati socijalnu topografiju rodne Savicente u prvoj polovici 18. stoljeca. Krenula je od knjige "Stanje duša", koju je 1734. napisao tamošnji župnik Tomaso Basilisco - popisao je ljude koji su tada živjeli u njegovoj župi, a bio je ocito revan, pa je popisujuci ljude upisivao i gdje žive (u odnosu na župnu crkvu, trg i druge orijentire), a onda je tome još dodao i jesu li vlasnici kuca u kojima žive ili su ih unajmili. Ta je knjiga bila odlicno polazište za povjesnicarku.
Potražila je u arhivima i druge dokumente iz tog razdoblja koji bi mogli još više reci o tadašnjim stanovnicima Savicente - rijetke sacuvane bilježnicke isprave, a pomogla joj je i katastarska mapa iz nešto kasnijeg razdoblja (1820.). I doznala je svašta - imena ljudi povezala je s njihovim zanimanjima, porijeklom, odnosima, razlikama u nacinu gradnje kuca i stanovanju, saznala je gdje su tocno živjeli oni koji su bili u službi obitelji Grimani, tadašnjih feudalnih vlasnika kaštela.
Prateci katastarsku mapu sudionici skupa bili su povedeni u iznimno zanimljivu povijesnu šetnju. A zbornik s ovog skupa sigurno ce biti podjednako zanimljiv, kao i prijašnja cetiri, kako historiografima tako i širokoj publici. (Napisala i snimila S. MATEJCIC)