U prvih osam mjeseci Turistička zajednica Svetvinčenta zabilježila je 20 posto više turističkih dolazaka i 28 posto više noćenja nego lani u istom razdoblju, čime se nastavlja višegodišnji uzlazni trend. U 230 smještajnih objekata, što apartmana, što kuća s bazenima, trenutno boravi oko 900 gostiju, navodi direktor TZ-a Dean Pustijanac. Samo tjedan, dva ranije bilo ih je 1.100 na području općine što, s obzirom da ima 2.300 stanovnika, svakako nije zanemariv podatak. A vlasnici objekata s 1.300 ležaja turistima se mogu nadati sve do polovice listopada, predviđaju u TZ-u.
Što to ovu malu općinu, koja tek ozbiljnije razvija svoju turističku priču, čini privlačnom čak i kada na gotovo svim turističkim poljima Hrvatska bilježi pad? Kultura, povijest i geografski položaj naši su aduti, suglasni su Pustijanac i načelnik Savičente Dalibor Macan.
- Sigurno da bez povijesti, bez kaštela Morosini-Grimani i trga iz 16. stoljeća Savičenta ne bi bila prepoznatljiva. To nam je prednost i motiv dolaska. A na nama je da spojimo sve to s turizmom i prezentiramo ih gostima koji kući nose doživljaje, kaže Macan.
Svetvinčenat - tko to još ne zna? - obiluje silnim manifestacijama poput Festivala sira i izbora najkoze ili glasovitog Festivala plesa i neverbalnog teatra. A sve su masovnije manifestacije koje slave povijest poput Srednjovjekovnog festivala s prikazima viteških borbi, prikaz spaljivanja posljednje štrige na mletačkom području, Mrkat istrijanskega dela kojeg je prije desetak godina inspiraciju našao u slici Savičente sredinom 19. stoljeća? Jedan od aduta za to od ovog je ljeta i Zbirka starog oružja Ferlin koju je nedaleko od svoje oštarije, na korak od kaštela, otvorio Mario Ferlin.
Prema statistici, u Savičenti najviše stiže posjetitelja s njemačkog govornog područja, a osim povijesne i graditeljske baštine, mnoge privlači mogućnost biciklizma na 60 kilometara uređenih staza. Sezona im traje 4,5 mjeseci, preko zime većina je objekata zatvorena, a tek razvikaniji kompleksi poput "Stancije 1904" iz Smoljanci rade cijelu godinu. (NAPISAO Zvjezdan STRAHINJA)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU