Granična je oznaka ''PIAMONTE, N 84'', koja je izvorno bila postavljena na prostoru Ponte Portona početkom 18. stoljeća prevalila najduži put od svih oznaka Motovunske šume. Označavala je vanjski opseg najznačajnije istarske šume u doba Mletačke Republike - Motovunske šume, no, gradnjom ceste je oštećena.
Njezin je veći dio ostao na Ponte Portonu, dok su manji ulomci bili pohranjeni u Općini Grožnjan. Oznaka je godine 2010. dopremljena u Arheološki muzej Istre gdje se pristupilo rekonstrukciji, a 2015. je godine krasila izložbu ''Istra, lav i orao'' u muzejsko-galerijskom prostoru Sv. Srca u Puli. Od ove godine nalazi se najbliže svojoj izvornoj lokaciji, izložena je u Završju, u dvorištu nekadašnje škole.
- Ideja da se tu postavi granični kamen vanjskih granica Motovunske šume iz doba Venecije je veliki pogodak. Uklapa se u pejzaž i u ambijent. Povijesno je Venecija upravljala Završjem od 1511. godine, međutim, 1530. stavlja Završje na javnu dražbu. Tako je obitelj Contarini došla do tog posjeda, čime Završje postaje privatni feud do 1797. godine, kaže načelnik Općine Grožnjan, Claudio Stocovaz.
Arheološki muzej Istre se bavi proučavanjem ostataka materijalne baštine, ali proučavanje bez prezentacije i turističke valorizacije nije do kraja završen posao, kaže ravnatelj Muzeja, Darko Komšo. Muzej se cijeli niz godina bavi proučavanjem oznaka, kako šuma, tako i granica koje se nalaze po Istri. Spomenik je prošao dugi proces obnove, preko trideset posto je obnovljen i rekonstruiran, a njegova je obnova trajala više od godinu dana.
- Projekt koji je započela Novovjekovna zbirka krajem 2009. godine je rezultirao pronalaskom mnogobrojnih graničnih oznaka. Prva monografija koja je proizašla iz tog projekta bila je posvećena šest značajnim šumama na istarskom poluotoku za vrijeme Mletačke republike i Austrije. Da bi se zaštitila jedna takva šuma, koja je bila državno vlasništvo, Republika je trebala označiti njezin vanjski opseg. Na oznakama su se nalazila obilježja koja su upućivala da se radi o Mletačkog republici, kaže Tatjana Bradara, voditeljica projekta i Novovjekovne zbirke Arheološkog muzeja Istre.
Šuma je nekada imala oko 1400 hektara i oblik slova ''Y''. Današnje je jezero Butoniga nekadašnji odjel Motovunske šume, tako da je prije nekoliko godina za vrijeme velikih suše Muzej uz dozvolu Hrvatskih voda uspio popisati granične oznake koje se nalaze u jezeru.
Vanjski opseg šume bio je označen kamenim graničnim oznakama na kojima su se mogli nalaziti lav s raširenim krilima, grb i inicijali Z. P., koji se mogu povezati sa rašporskim kapetanom Zuanneom Pizzamanom. Nadalje, na oznaci se nalazi i naziv područja ''Piamonte'', te oznaka C.F., što bi označavalo ''confine forestale'' ili ''catastro forestale'', kao šumsku granicu, dok broj 84 upućuje da je oznaka bila osamdeset četvrta po redu.
Veliki je dio graničnih oznaka nestao radi naplavine rijeke Mirne, no muzej je od 441 oznake dokumentirane na kartama uspio pronaći 97 oznaka na terenu, dok se ostalih deset nalazi ili u građevinama ili se čuva u muzejima.
Ovaj će granični kamen u Završju svakako privući pažnju i interes posjetitelja, te će na taj način pobliže upoznati jedan dio povijesti ovoga kraja koji je bio vezan za Motovunsku šumu, istaknuo je načelnik Stocovaz. (Tea GRGIĆ)