Povećavaju li istarske općine i gradovi stopu prireza?

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Od početka ožujka mještani s iznadprosječnim primanjima u općini Đurmancu i gradu Ozlju, u kontinentalnoj Hrvatskoj, ostvaruju još veće plaće. To su im omogućile njihove jedinice lokalne samouprave. U Đurmancu su u potpunosti ukinuli prirez porezu na dohodak, a kojeg su ranije naplaćivali po stopi od 10 posto, dok su ga u Ozlju smanjili sa 12 na 10 posto. Uz poreznu reformu koju je uvela Vlada od početka godine, i koja je donijela smanjenje poreza na dohodak, mještani Đurmanca i Ozlja su ove godine dvostruko profitirali. No, te jedinice su dvostruko izgubile na prihodovnoj stranih proračuna - em će ostvarivati manje prihoda od poreza na dohodak, em su same donijele odluke o promjeni stope prireza.

Zbog promjene porezne politike, ove godine, niti jedna jedinica lokalne samouprave u Istri nije povećala stopu prireza, a što je nekolicina njih učinila 2015. godine prilikom posljednje Vladine odluke o promjeni fiskalne politike. Oni koji su preklani povećali prirez, i time smanjili dohodak svojih mještana su: Lanišće (s jedan na pet posto), Pula (s 7,5 na 12 posto) i Vodnjan (s pet na 7,5 posto). Prije njih prirez su povećali Pazin, Sv. Nedjelja, Kaštelir-Labinci, Vižinada, Sv. Lovreč... Prije deset godina za tom nepopularnom mjerom posegnula je i općina Višnjan.

Buzet nadoknadio manjak

S obzirom da se drastično suzio broj mještana kojima gradovi i općine mogu naplaćivati prirez upitali smo nekolicinu istarskih (grado)načelnika planiraju li povećati prirez, odnosno zašto ga do sada nisu smanjili.

U Općini Barban prirez su posljednji put povećali davne 2003. godine. Općinski načelnik Denis Kontošić kaže da se u proteklih 14 godina nisu odlučili na povećanje prireza jer nisu željeli dodatno opteretiti svoje građane u godinama krize. Prisjetio se kako je proračun Općine Barban 2008. godine pao sa gotovo devet na 5,5 milijuna kuna.

- Pokretanjem Poduzetničke zone Barban sa oko 150 zaposlenih, poticanjem gospodarskoga razvoja, rastom broja noćenja za prosječnih 10 tisuća godišnje (lani za čak 15 tisuća) doveli smo naš proračun na vrijednost kao prije gospodarske krize. To smo učinili bez dodatnog opterećenja naših građana, kao i bez povećanja prireza, veli nam Kontošić te zaključuje kako ne planiraju povećati prirez u dogledno vrijeme. (Paulo GREGOROVIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter