Poucna šetnja Muzejom kontracepcije i pobacaja

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Tece trece tisucljece (baš kao u refrenu pjesme Popularnog Jole), a pobacaj je još uvijek kontroverzna tema, cak i kad se u srcu Europe, u Becu, tretira neutralno, strucno, kroz bogato informativan postav specijaliziranog muzeja.

Muzej kontracepcije i pobacaja, smješten nadomak najbjesomucnijoj šoping zoni u Becu, na vrhu Mariahilferstrasse, od otvorenja 2003. uživa atribut kontroverzne institucije: iako je u Austriji prekid trudnoce u prvih 12 tjedana legalan od 1975., tema je i dalje delikatna, što dokazuje uspjenjen otpor dijela austrijske javnosti ovom muzeju.

Becki ogranak konzervativne Austrijske narodne stranke na otvorenju je protestirao parolama revolta prema "muzeju ubijanja". U gradskoj skupštini bilo je puno onih koji su se opirali tome da novac gradana bude uložen u projekt koji ih vrijeda. Takva mišljenja nisu se posve ugasila u osam godina postojanja muzeja.

- Svako malo nam navracaju frikovi i bombardiraju nas lecima o patnji djece i majkama-ubojicama, kaže jedna od kustosica koja vodi bucnu grupu mladih kroz postav.

Medutim, muzej istovremeno niže i ugledne nagrade, poput nedavno osvojene Europske muzejske godišnje nagrade EMYA.

Prezervativi od ribljeg mjehura

Od oko tisucu eksponata posjetitelji najviše zanimanja pokazuju za paletu prezervativa (ukljucujuci one od svilene gume pa i one prve, napravljene od ribljeg mjehura - rekonstruirao ih je jedan preparator životinja), moderna kontracepcijska sredstva poput srcolikih spirala, testove za trudnocu i osobito za opremu nekadašnjih ilegalnih ordinacija za pobacaje u kojima su ordinirale "proizvodacice andela".

Tu je medicinska literatura i puno ilustracija razlicitih metoda zaustavljanja trudnoce kojima su se žene utjecale kroz povijest.

Kao nekovrstan manifest, odmah kod ulaza u muzej istaknuta je recenica koju je Sigmund Freud izrekao pocetkom prošlog stoljeca: "Kad bismo seksualnost mogli odvojiti od trudnoce, covjecanstvu bi bilo puno lakše".

Na tom tragu, ovaj muzej, rezultat predanog rada ginekologa Christiana Fiale, kao osnovnu nakanu ima obraditi borbu za nadzor nad reprodukcijom, staru koliko i covjecanstvo. Fiala je dugo godina sakupljao svoju kolekciju, a njezini biseri predstavljeni su u tematskim turama.

Jedna od njih je i ona koja se tice danas pomalo zaboravljene uloge žaba u kontracepciji - naime, žabe mužjaci do 60-ih godina prošlog stoljeca služile su kao test trudnoce: pod kožu im se ubrizgavao urin žena koje su sumnjale da su u drugom stanju, a ako bi žaba nakon toga pocela proizvoditi spermu, dobile bi dokaz.

Medu izlošcima je i boca Coca-Cole koja podsjeca na vjerovanje da ispijanje tog gaziranog pica može sprijeciti trudnocu; tu su i naprave za ispiranje vagine, plakati koji informiraju o tome kako su se razlicite kulture domišljale prekidu trudnoce i njezinoj prevenciji.

Imale smo abortus

Osim što je poucna, šetnja muzejom je i vrlo zabavna. Školarci hihocu pred pilulom namijenjenom muškarcima, a uozbilje se pred kompletom pletacih igala koje su i danas simbol nestrucno obavljanih ilegalnih pobacaja i prizivaju ocaj žena, njihovu fizicku bol i traumu.

Fiala je, dok je kao volonter u Africi pomagao (jedva) preživjelim pacijenticama ilegalnih doktora za pobacaje, prikupio i instrumente s tog kontinenta.

Takoder kao snažan simbol služi i kuhinjski stol, obican, drveni, koji funkcionira i kao tužan podsjetnik na anonimne Vere Drake koje su pobacaje obavljale u kuhinji. Znakovito, on dijeli prostoriju posvecenu temi pobacaja na legalni i ilegalni dio.

Muzej je koncipiran tako da ne intervenira u kontroverzu oko pobacaja, nego objektivno podastire sve cinjenice vezane za teme koje obraduje. Posjetiteljima je prepušteno da aktivno povezuju te cinjenice, da ih dovode u korelaciju i na temelju njih donesu vlastiti sud o civilizacijskom problemu koji i danas, u trecem tisucljecu, uzima danak u životima 68.000 žena žrtava nelegalnih pobacaja.

Pozoran posjetitelj uocit ce da je plakat austrijskog biskupa s porukom da silovane žene pobacajem cine dvostruki grijeh, smješten tik uz naslovnicu casopisa Stern iz 1974. na kojoj su fotografije žena i natpis "Imale smo abortus".


Podijeli: Facebook Twiter