Tik pred Božić okončano je trotjedno arheološko istraživanje na gradini Monte Castellier (300-injak metara južnije od Stancije Bembo) na kojem su radili arheolozi Muzeja grada Rovinja i Arheološkog muzeja Istre. Po riječima arheologa i voditelja istraživanja Damira Matoševića iz Muzeja grada Rovinja, riječ je o prvom u nizu planiranih zajedničkih istraživanja dvaju muzeja (nakon Monkodonje), koji imaju za cilj dobivanje što cjelovitije slike prapovijesnog doba/života na prostoru Rovinjštine.
- Na području Rovinjštine, prostoru bogatom arheološkim nalazištima nalazi se oko dvadeset interesantnih lokaliteta. U njihovom identificiranju, odnosno utvrđivanju lokaliteta uveliko nam je pomoglo lider snimanje (lasersko skeniranje iz zraka), koje je na dijelu Rovinjštine i uz financiranje Arheološkog muzeja Istre provela jedna slovenska tvrtka. Slijedom dobivenih snimaka usuglasili smo se kako je potrebno sondažno istražiti što više lokaliteta ne bi li se, uz već istraženu gradinu Monkodonja, dobio i širi kontekst odnosno slika prapovijesnog razdoblja na ovom području, rekao je arheolog Matošević, dodavši da je glavni cilj uz podatke o prapovijesti Rovinja, iste i zaštiti.
Poljoprivredni strojevi melju lokalitete
- Jedan od najvećih "neprijatelja" povijesti je suvremena civilizacija. Na sve se strane gradi, brzo i uz pomoć teške mehanizacije koja ruši sve pred sobom. Uz to, veliki je problem i u neznanju i slaboj educiranosti. Konkretno, ako se uzmu za primjer maslinici koji niču na sve strane lako se može uočiti da se oni danas podižu uz pomoć strojeva (malčera op.u.) koji melju sve pred sobom, a ne na starinski način. Upravo, takva suvremena gradnja uništava lokalitete i pejzaž, a naš je cilj upravo njihova zaštita, objašnjava Damir Matošević.
Govoreći o samim istraživanjima provedenim na gradini Monte Castellier, istražilo se desetak četvornih metara, odnosno sondažno je ispitivanje uključivalo bedem i nekoliko metara u unutrašnjost naseobinskog platoa.
Prvo u nizu planiranih istraživanja
- Uz potvrdu da je riječ o brončanodobnoj gradini, ono što nas je ponukalo da istraživanja nastavimo i u 2018. godini je zid koji je "izašao", i koji se paralelno proteže s glavnim bedemom, a za kojeg pretpostavljamo da je bio dijelom stambenog objekta. Osim toga, potvrdu da je riječ o arheološki vrijednom nalazištu pronašli smo i u većem broju pronađene brončanodobne keramike, brončanom šilu i prijekladi (dijelu ognjišta), kao i dva uzorka životinjskih kostiju. Svi ti "ostaci" prapovijesti nalaze se u rovinjskom, odnosno Arheološkom muzeju, gdje će se i podvrgnuti analizi, pojasnio je Matošević, ponovivši kako je istraživanje na Monte Castellieru prvu u nizu planiranih, na području Rovinjštine koje će biti provedeno tijesnom suradnjom dviju institucija - Muzeja grada Rovinja i Arheološkog muzeja Istre. (Nina ORLOVIĆ RADIĆ)