Ovogodišnja turistička sezona najbolja je u hrvatskoj povijesti po noćenjima i dolascima. To, naravno, ne mora značiti i da je potrošnja turista rekordna. No, ipak iznenađuje podatak Državnog zavoda za statistiku po kojem je potrošnja na malo u srpnju realno 5,1 posto manja nego lani, što bi značilo da su i turisti, zajedno s domaćima, manje trošili.
Doduše, potrošnja je u srpnju realno porasla u odnosu na lipanj i to za 16,9 posto. No, potrošnja na malo od početka je godine u konstantnom padu, a nastavak tog trenda može se očekivati i do kraja godine.
Kada je riječ o Hrvatima, logično je da manje troše zbog recesije, manjih dohodaka, neizvjesnosti budućih prihoda, povećanja PDV-a, poskupljenja režija. No, što je s turistima? Nisu valjda cjelokupnu tjednu ili dvotjednu špežu dovukli u svojim automobilima i kamperima?
Ljeto zna biti varljivo, no je li takva i statistika DZS-a, pokušali smo provjeriti u većim trgovačkim lancima. Pitanje koje smo im uputili glasilo je jesu li zabilježili povećan promet u srpnju u odnosu na lanjski isti mjesec, odnosno u odnosu na lipanj. No, i trgovci kriju promet kao zmija noge. Dok su iz Bille javili da je to poslovna tajna, u Plodinama tek ističu da nisu zabilježili pad prometa. Upit smo poslali i nadležnima u Mercatoru, koji upravlja i Getroom, no odgovor nismo dobili.
Ekonomist dr. Ante Babić u padu potrošnje ističe dva ključna segmenta: domaće potrošače i turiste.
- Domaća potrošnja pada cijelu polovicu godine, pa tako i u srpnju. Ono što se moglo kupiti, kupilo se do trećeg mjeseca jer je u travnju uvedena viša stopa PDV-a, a nakon toga kupuje se prema nuždi.
Kada je riječ o turistima, osjetio se pozitivni pomak u odnosu na lipanj. U srpnju je bilo malo toplije pa su se ljudi više kupali, dok je lanjski srpanj bio malo kišovitiji pa se više trošilo u dućanima. S druge strane, gosti koji dolaze traže više za svoj novac, i drugdje je recesija, objašnjava Babić.
Na pitanje zar ne bi potrošnja barem malo trebala porasti budući da je riječ o rekordnoj turističkoj godini, Babić veli da među tom golemom brojkom turista ima i domaćih koji su smanjili potrošnju.
- Od svih gostiju koji dođu, samo Austrijancima i Nijemcima raste kupovna moć, svima ostalima pada i od njih ne možete očekivati da će sumanuto trošiti. Sve i ako ih je više došlo ove godine nego lani, države iz kojih dolaze su u recesiji. S druge strane, nisu se značajno smanjile cijene turističkog smještaja i svega ostalog. Zašto bi netko kupovao više nego lani ako mu je smanjena kupovna moć, a cijene u maloprodaji zadržane ili su čak rasle, pita se Babić.
Na pitanje predviđa li do kraja godine daljnji pad potrošnje, kaže da ona nema razloga rasti dok god se ne poveća zaposlenost.
- Dakle, dok se ne počne smanjivati nezaposlenost, a to neće biti prije proljeća iduće godine, nema razloga za rast potrošnje zato što će čak i tada ljudi malo pričekati, akumulirat će nešto novca. Najveći izvor dohodaka hrvatskih kućanstava je posao, odnosno zaposlenje, a budući da plaće ne rastu, a istovremeno se smanjuje broj zaposlenih, nema šanse da će potrošnja rasti barem prije proljeća iduće godine. (Piše Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU