Općina Tinjan već dulje vrijeme nastoji inicirati obnovu i sanaciju osnovnoškolske zgrade u Tinjanu, a kako bi se na natječajima za potpore iz strukturnih europskih fondova moglo kandidirati projekt njezine obnove, treba za to pripremiti odgovarajuću dokumentaciju. Iako tinjanska područna škola pripada matičnoj OŠ Vladimira Gortana kojoj je osnivač grad Pazin, općina Tinjan je sa 20.000 kuna financirala izradu energetskog certifikata kao preduvjeta za kandidiranje obnove ove zgrade na natječaje fondova za poboljšanje energetske učinkovitosti.
Sada se škola grije na loživo ulje i struju
Zgrada osnovne škole u Tinjanu izgrađena 1976. godine, a njena ukupna površina iznosi 1.459 četvornih metara, zajedno s dvoranom. Od energenata škola je dosad koristila električnu energiju i lož ulje, te vodu iz vodovodne mreže, a od energetskih sustava u zgradi postoje uređaji za grijanje i hlađenje, te za grijanje sanitarne vode. Godišnje ova školska zgrada troši 20-22.000 kWh električne energije (od čega 3.130 kWh na rasvjetu), a mjeseci najveće potrošnje su veljača, listopad i studeni. Najviše energije 55 posto od ukupne potrošnje, troši kuhinjska oprema, a na drugom mjestu je rasvjeta s 15 posto udjela. Prosječna godišnja potrošnja vode je 404 kubika, a lož-ulja se godišnje troši oko 10.000 litara.
Mehanička otpornost i stabilnost zgrade i njene montažne konstrukcije dobila je dobru ocjenu. Za fasadne zidove utvrđeno je da su u vrlo lošem stanju, te da sa fasade zidova školske dvorane otpada žbuka. U analizi stoji i napomena da se "objekt prirodno ventilira jer je sustav ventilacije godinama izvan funkcije". Iz niza prikupljenih podataka o debljini i osobinama zidova i podova zaključuje se da "toplinske karakteristike zgrade ne zadovoljavaju danas važeće propise iz područja toplinske zaštite i racionalne uporabe energije". Za grijanje se troši, zaključeno je također, više toplinske energije nego što je potrebno, zbog transmisijskih gubitaka kroz fasadu i zbog prirodnog provjetravanja, a radijatori nemaju termostatske ventile.
Fasada vanjskih zidova od 670 kvadrata
Prva preporuka koja proizlazi iz energetskog certifikata je rekonstrukcija vanjske ovojnice odnosno fasade, te smanjivanje toplinskog opterećenja. Procijenjeno je i da postoji potencijal za uštede uvođenjem "sustava za gospodarenje energijom" koji uključuje prvenstveno ljudski faktor, kroz praćenje potrošnje energenata i smanjenje potrošnje (primjerice grijanja ili rasvjete) kad se određeni prostori ne koriste, ali i čišćenje i održavanje uređaja te pravodobno uočavanje i otklanjanje kvarova, i još čitav niz drugih preporuka koje se odnose na ponašanje ljudi u prostoru škole.
Od tehničkih mjera, ova studija preporučuje zamjenu fluorescentnih i žarnih rasvjetnih tijela LED rasvjetom, ali kako je to investicija veća od uštede i učinka koji bi se njome postigao, ova mjera nije hitna pa se preporučuje postupno zamjenjivanje štednim žaruljama. Budući da školski krov ima premale slobodne površine s orijentacijom prema suncu, studija ne preporučuje ugradnju fotonaponskih ploča. Najveći preporučeni zahvati odnose se na građevinske elemente školske zgrade: sanaciju 670 četvornih metara fasade vanjskih zidova, zatim sanaciju dotrajale krovne konstrukcije ukupne površine 1.630 četvornih metara, uključujući i zamjenu sadašnjih salonitnih ploča novim krovnim panelima s termoizolacijskom jezgrom, i naposljetku zamjenu ukupno 235 četvornih metara vanjske stolarije novim prozorima visokih toplinsko-izolacijskih svojstava. (Davor ŠIŠOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU