Potrošac mora precizirati tužbu protiv banaka

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Udruga Potrošac treba u roku 60 dana dodatno obrazložiti kolektivni interes u tužbi koju je podigla protiv osam banaka zbog valutne klauzule u švicarskim francima i jednostrane promjene kamatne stope, odluceno je na zagrebackom Trgovackom sudu na kojem je danas održano prvo pripremno rocište u tom sporu. Odvjetnici tuženih banaka u istom razdoblju nakon primitka tužbe moraju iznijeti svoje stajalište.

Po sudskom rješenju, tužitelj mora pojedinacno za svaku banku navesti razdoblje u kojem su banke sklapale sporne ugovore. Uz to, za svako razdoblje mora navesti i pravni propis na koji se poziva, odnosno svaki konkretni clanak za koji smatra da je prekršen.

Sudac Radovan Dobronic uputio je tužitelja da odustane od dijela tužbe u kojima se traži isplata potrošacima razlike nastale zbog viših rata ili ce taj dio odbiti jer je nedopušten. No, predstavnici tužitelja rekli su novinarima da ce potrošaci, presudi li u konacnici sud u njihovu korist, sami pojedinacnim tužbama moci tražiti isplatu razlike.

Na pripremnom rocištu analizirani su procesno-pravni aspekti predmeta jer je rijec o tipu tužbe koja se, po rijecima tužitelja, prvi put razmatra u povijesti hrvatskoga pravosuda.

Zastupnici tuženih banaka tvrdili su da tužba nije dopuštena jer je, iako se tužitelj formalno poziva na Zakon o zaštititi potrošaca, neformalno zasnovana na odredbi Zakona o parnicnom postupku kojim se regulira kolektivna tužba, a koja stupa na snagu tek s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.

Odvjetnici banaka tvrde takoder da tužitelj nije ovlašten podnositi tužbu temeljem Zakona o parnicnom postupku, a tužitelj je odbio taj prigovor, ustvrdivši da se njihova tužba temelji na odredbama Zakona o zaštiti potrošaca koje dopuštaju pokretanje kolektivne tužbe.

Zakon o zaštiti potrošaca usvojen je 2003. i od tada se mijenjao 2007. i 2009.

Sudac je na pocetku uputio stranke da mogu zatražiti njegovo izuzece ako smatraju spornim što je na pocetku karijere radio za Zagrebacku banku. Napomenuo je da za tim nema objektivnog razloga jer godinama nije u kontaktu s bankom ali da bi zahtjev bio legitiman ako netko ima dojam da bi to moglo utjecati na odluku.

Nitko od stranaka nije tražio izuzece suca, a jedan od odvjetnika banaka rekao je kako im je samo bitno da sudac nema kredit u švicarcima.

Udruga franak, kojoj je ranije odbijena tužba protiv banaka, istice da u Hrvatskoj ima preko 100.000 korisnika kredita vezanih za "švicarce", od kojih je 75.000 stambenih kredita, kojima su s obzirom na klizanje franka i promjene kamatnih stopa posljednjih godina rate otplate porasle od 35 do cak 100 posto.


Podijeli: Facebook Twiter