"Kako ostvariti potpore za poljoprivredno-okolišne mjere" naziv je seminara održanog u Pazinu u organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i prirode kojemu je cilj bio upoznati potencijalne korisnike s financijskim potporama koje nudi državni Program ruralnog razvoja za razdoblje do 2020. godine. Predavači su bili Sonja Karoglan Todorović i Darko Znaor, konzultanti ovog Ministarstva.
Potpore i sankcije
Prvi dio seminara posvećen je uzročno-posljedičnim vezama između poljoprivrede i okoliša, sa zaključkom da i gašenje poljoprivredne djelatnosti i preintenzivna poljoprivreda imaju negativan utjecaj na okoliš. Stoga su okolišne mjere sastavni dio Zajedničke poljoprivredne politike EU-a, usmjerene sprečavanju negativnih posljedica poljoprivrede na okoliš, od degradacije krajobraza do nestanka biljnih i životinjskih vrsta, ali i kultiviranih sorti i pasmina, od gubitka ili smanjenja biološke raznolikosti, do problema oprašivanja i biološke kontrole.
U sklopu redovnih programa Zajedničke poljoprivredne politike, zaštita prirode i okoliša provodi se kroz strožu kontrolu propisa o zaštiti okoliša (sankcijama, primjerice, kroz smanjenje poljoprivrednih potpora prekršiteljima), te kroz ciljane poticajne mjere odnosno potpore "ekološki održivim poljoprivrednim praksama". No, postoje i posebne poticajne mjere, u sklopu Programa ruralnog razvoja, kojima se potiče "obnova, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom", što je i jedan od prioriteta Programa ruralnog razvoja.
Prema hrvatskom Poljoprivredno-okolišnom programu, poljoprivrednici mogu ostvariti dodatne poticaje "za poštivanje i primjenu određenih pravila i mjera zaštite prirode i okoliša koji idu iznad uobičajene dobre poljoprivredne prakse", čak i kad te "mjere i prakse" nisu nužno u njihovom ekonomskom interesu, pa se potpore odobravaju za pokrivanje dodatnih troškova ili za izgubljen prihod.
Takozvane POP-mjere iz ovog programa usmjerene su na zaštitu voda, krajobraza, pojedinih staništa ili vrsta. Jedan je od iznijetih primjera: ako će poljoprivrednik dio svog imanja na kojem postoji stanište zaštićene vrste ptica obrađivati ili urediti tako da unaprijedi zaštitu te ptičje vrste, može dobiti posebne potpore za određene radove, zahvate ili održavanja (primjerice, za održavanje travnjaka ili cvjetnih livada) koji pridonose tom cilju. Jednaku svrhu može ispuniti i, primjerice, zatravnjivanje travnih nasada. Iznijeti su i primjeri koji se odnose na zaštitu leptira.
Maslinari i stočari
Ekstenzivno održavanje voćnjaka i maslinika (s ograničenjem u broju stabala po hektaru od 50 do 200 za voćnjake te od 25 do 150 za maslinike) samo sredstvima dozvoljenima u ekološkoj proizvodnji također je jedna od osnova za potporu. Poseban skup potpora namijenjen je uzgajivačima izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja.
Administrativna ograničenja
Sustav okolišno-poljoprivrednih potpora ima i neka administrativna ograničenja. Ove se potpore, primjerice, ne mogu koristiti zajedno s potporama za ekološku poljoprivredu, ne može se koristiti više mjera za istu površinu, ali se više mjera odnosno "operacija" može primjenjivati na jednom gospodarstvu.
Zahtjevi do 15. svibnja
Ove su mjere primjenjive već na površinama od 0,05 hektara, korisnici moraju imati sve propisane uvjete glede registracije i upisnika, a zahtjevi se podnose elektroničkim putem Agenciji za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju od 1. ožujka do 15. svibnja za tekuću godinu. Radi lakšeg odabira odgovarajućih mjera potencijalnim se korisnicima savjetuje da uz pomoć konzultanata izrade plan zaštite prirode na svom poljoprivrednom gospodarstvu. (D. ŠIŠOVIĆ)