Od 545 vlasnika plovila privezanih na podrucju rovinjske gradske luke njih 532 potpisala su ugovor o vezu s Luckom upravom. To prakticki znaci da je potpisala i vecina od njih 128, koliko ih je potpisalo peticiju protiv predloženih ugovora.
Do pobune vlasnika camaca došlo je zbog novih ugovora, utemeljenih na Zakonu o pomorskom dobru i pomorskim lukama, koji su sada identicni u svim luckim upravama Istarske županije. Vlasnici plovila i dosad su placali vez, no on se temeljio na drugacijim ugovorima, koji nisu bili tako detaljni.
- I prije, a i nakon izjava potpisnika peticije da imamo najviše cijene luckih naknada za korištenje komunalnog veza u regiji, provjerili smo tarife u ostalim lukama i došli do zakljucka da smo ustvari najjeftiniji. Primjerice, u Porecu se placa sto kuna po metru, pa se za brodicu od pet metara placa 500, a u Rovinju 400 kuna.
Uvažavajuci tešku gospodarsku situaciju naše je Upravno vijece u travnju 2009. odlucilo da umirovljenici, osobe s invaliditetom i vlasnici plovila namijenjenih za ribarstvo i prijevoz putnika placaju najviše 50 posto od naknade, kaže ravnatelj Lucke uprave Rovinja Donald Schiozzi.
Prema njegovim rijecima, ni ostale luke u Istri ne pružaju uslugu korištenja struje i vode u sklopu komunalnog veza. Neistinitim je ocijenio i navod da Lucka uprava nije kategorizirala luku jer je za to dobivena suglasnost Lucke kapetanije te naglasio da je sastavljen popis svih plovila po internom planu i zonama. Nadalje, s koncesionarom brodogradilišta dogovoreno je da mora osigurati jadan navoz za izvlacenje brodica, a ležarina je u tu svrhu umanjena za prva tri dana.
- Ovakvo stanje u luci naslijedili smo od Komunalnog servisa, od kojeg smo je preuzeli nakon osnivanja 1997. godine. Luka je vec bila popunjena vezovima u više redova pa nismo mogli ništa promijeniti jer je jednostavno premalo prostora za sva plovila, kaže Schiozzi.
Na naše pitanje kako ce se riješiti prelazak preko plovila da bi se došlo do onih u stražnjim redovima Schiozzi kaže da se to nije moglo uvesti u ugovore. Prije toga treba pronaci pravnu formu, na cemu Lucka uprava radi. Schiozzi priznaje da je to problem, posebno ljeti, kada isplovljava puno brodica, pa se vlasnici onih iz zadnjih redova moraju snalaziti kako doci do njih, u cemu im pomažu i djelatnici Lucke uprave.
Na navode iz peticije Schiozzi zakljucuje da obaveza placanja veza proistjece iz pravilnika koji reguliraju red u lukama, placanje usluga te korištenje prihoda koji se time ostvaruju. Svake godine Lucka uprava ulaže oko 1,2 milijuna kuna prihoda u održavanje i poboljšanje lucke infrastrukture.
Novcem od veza, ali prvenstveno od dolazaka jahti i cruisera, postavljene su naprave za privez, struja i voda su u sjevernoj luci, ureden je prostor za iskrcaj ribe, a u tijeku su izrada studije za proširenje luckog podrucja te detaljnog urbanistickog plana južne luke cijom ce se realizacijom stvoriti uvjeti za povecanje broja vezova.
- I pored nedostataka na listi za vez u južnoj luci, osiguranoj od svih vjetrova, imamo 90 vlasnika plovila. Tražimo solucije kako da i njih smjestimo u luku. U ovom slucaju njih cemo izgraditi i položiti sidra, kaže Schiozzi. (A. POKRAJAC)
Trani: Ljudi su se uplašili da ce placati ležarinu
Na zamolbu da komentira cinjenicu da je vecina vlasnika plovila, cak i
oni koji su potpisali peticiju, na kraju potpisalo ugovore o komunalnom
vezu Giovanni Trani, koji je prikupljao potpise, kaže da su se ljudi
ocito uplašili jer nisu upoznati sa Zakonom o pomorskom dobru i
pomorskim lukama, a u ugovoru je napisano da ce placati neutvrdenu
ležarinu i u slucaju da ne potpišu.
- Ja sam dobro proucio zakon i u njemu se nigdje na spominju redovi i
mogucnost preskakanja preko plovila da bi se došlo do svojeg. Privatno
vlasništvo je svetinja, a mi svakodnevno moramo gaziti i oštecivati tude
brodice da bismo došli do svoje. Prema zakonu koncesionar prije dodjele
vezova mora napraviti red u luci, a ovakav nered nije nikad vladao.
Mnogi su zakonski uvjeti prekršeni, od sidrenja u redovima, oznacavanja
veza do kategorizacije i odredivanja zona, a Lucka uprava nije
ucinila ništa osim što je odredila cijene za vez. Imam rješenja za vez
bez preskakanja plovila u postavljanju pontona, ali nas Lucka uprava
nije pozvala na konzultacije, kako zakon nalaže, vec je samo poslala
ugovore na potpisivanje. Žalio sam se Odjelu za održivi razvoj Istarska
županije, pa cekam i njihov odgovor, a spreman sam i na sudsku tužbu da
bih zaštitio vlasnike plovila, rekao nam je Trani.