Odbor za Ustav predložio je danas Saboru da od Vlade zatraži provjeru broja i vjerodostojnosti potpisa prikupljenih u sklopu građanske inicijative za raspisivanje referenduma, na kojem bi se odlučilo o oštrijim uvjetima za ostvarivanje prava na ravnopravnu službenu uporabu jezika nacionalnih manjina.
Odbačen je prijedlog laburista Dragutina Lesara da se istodobno s provjerom potpisa od Ustavnog suda zatraži ocjena ustavnosti predloženog referendumskog pitanja, kao i da se od Vlade zatraži da potpise provjeri u razumnom roku. Protiv takvih zaključaka glasovali su svi osim Lesara.
- Predsjednik Sabora inicijativu je Odboru uputio 16. prosinca. Od tada su prošla četiri mjeseca i obistinile su se slutnje da će Sabor raspravu otvoriti u toku izborne kampanje, ne odlukom Sabora ni odlukom Odbora, nego očito samo odlukom predsjednika Vlade, što nije dobro, štetno je za daljnji razvoj demokracije i odnos prema biračima, ustvrdio je Lesar.
Kazao je, međutim, kako takvo odugovlačenje nije protuzakonito, budući da ni Ustav ni zakoni nisu predvidjeli rokove u kojima Sabor mora odgovoriti na narodnu referendumsku inicijativu te predložio da sam Odbor izradi zakon s kojim Vlada kasni dvije godine.
I Josip Salapić (HDSSB) uvjeren je da je odgovornost za nastalu situaciju na premijeru Zoranu Milanoviću. "Odgovornost predsjednika Vlade je što nije dozvolio raspravu o problemima u Vukovaru, na zahtjev 52 zastupnika. Da jest, ne bi bilo potrebe za prikupljanjem potpisa, rekao je Salapić. Podsjetio je da se u prosincu "neobjašnjivo odustalo od ustavnih promjena" koje bi uredile referendumsku problematiku.
SDP-ov Marin Jurjević Salapića je, međutim, podsjetio da je upravo HDSSB u zadnji čas povukao potporu ustavnim promjenama. Jurjević tumači da se o referendumskoj inicijativi danas raspravlja "zato što je danas ta točka na dnevnom redu".
- Činjenica je da u Saboru postoji većina i manjina, Sabor odlučuje sam, u skladu s voljom većine. Kad vi budete većina, donosit ćete odluke za koje ćete sami snositi odgovornost, poručio je Jurjević oporbi.
Milorad Pupovac (SDSS) smatra da je neophodno da Sabor i druge institucije poduzmu što više i što prije, jer se, kaže, problem ćirilice koristi u kampanji i nanosi štetu međuetničkim odnosima.
Upozorio je da je jedan portal jučer objavio proglas kojim poziva na bojkot 35 trgovina i uslužnih radnji u vlasništvu vukovarskih Srba.
- Mislim da se time debelo prešla crvena linija na koju upozoravamo. Nije li to fašizam, koliko se još to treba trpjeti, upitao je Pupovac. Krivce vidi u "dušobrižnicima koji se pozivaju na pogrešan članak Ustavnog zakona i podgrijavaju atmosferu pružajući političku podršku onima koji rade protiv ustavnih vrijednosti i međunarodnih obveza Hrvatske".
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović smatra da je jučerašnji proglas posljedica odugovlačenja donošenja odluke o referendumu. "Ovo je poziv na etničku diskriminaciju i stvara osjećaj straha", kazala je Vidović pozvavši Sabor da što prije odgovori na zahtjev građana za raspisivanjem referenduma i zajamči sigurnost građana Vukovara i njihove imovine.
Ministar uprave Arsen Bauk novinarima je nakon sjednice kazao da će Vlada, zatraži li to od nje Sabor, vjerojatno zadužiti Državni zavod za statistiku da provjeri broj i vjerodostojnost potpisa.
- Mi smo to već napravili u slučaju referenduma o definiciji braka i vjerojatno ćemo na reprezentativnom uzorku to napraviti relativno brzo i za ovaj referendum. Naravno, ako se pokaže da je velika većina potpisa vjerodostojna, onda nećemo dalje provjeravati, a ako se pokaže dvojbeno, onda ćemo provjeriti cijeli uzorak i u tom slučaju će to vjerojatno trajati malo duže. Ako bude sve kako treba, vjerujem da je realan rok od dva mjeseca da se sve završi", rekao je Bauk.
Na nedoumice o broju potpisa koje je potrebno prikupiti za raspisivanje referenduma, Bauk je podsjetio da to može učiniti 10 posto od ukupnog broja birača.
Kad je riječ o apsolutnim brojkama, Bauk tumači da to ovisi o tome računa li se ukupan broj birača u Hrvatskoj ili se tome pridodaje i dijaspora. "To je 450 tisuća potpisa, ako se računa i dijaspora te oko 380 tisuća ako se govori samo o biračima u Hrvatskoj, ali teško je vjerovati da su potpise prikupljali recimo u Čileu", dodao je. (Hina)