TKU nisu potpisala četiri sindikata iz Matice hrvatskih sindikata te Hrvatski školski sindikat Preporod, no prema novom Zakonu o reprezentativnosti važenje TKU-a se proširuje na sve javne službe, uključujući i one čiji sindikati nisu dali svoj potpis.
Novim TKU-om i Kolektivnim ugovorom za državne službe, koji je ranije potpisan, Vlada će uštedjeti na rashodima za zaposlene u javnim i državnim službama oko 1,6 milijardi kuna, tako da je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić zahvalio sindikatima potpisnicima ugovora na razumijevanju za stanje u proračunu, koje je posljedica duboke ekonomske krize u Hrvatskoj.
"Novim TKU-om i Dodatkom definirali smo ono čega se moramo odreći jer tih novaca nema u proračunu, sa željom da će doći trenutak kada ćemo razgovarati o povećanju osnovice za plaće u javnim službama, no do tog trenutka moramo se pokriti s onim što imamo i svi pridonijeti da se stabilizira proračun", izjavio je Mrsić nakon potpisivanja.
Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek istaknula je da su pregovori o novom TKU bili teški jer su sindikati imali dvije mogućnosti - pristati na odricanje od jednokratnih materijalnih prava ili da im se plaće smanje za 10 posto.
Istina je da su naši članovi materijalno stradali, jer su ostali bez božićnica i regresa i sa smanjenim materijalnim pravima, ali da danas nismo potpisali ostali bi bez TKU-a, pa smo se odlučili na manje bolnu varijantu, rekla je Avberšek.
Upozorila je da su "plaće zadnja crta obrane" i da sindikati neće pristati na smanjivanje plaća kroz smanjenje koeficijenata ili osnovice za pet posto, o čemu se spekuliralo u pojedinim medijima. To bi bila prevara, i sindikati bi na to reagirali kako trebaju reagirati, kazala je.
Odredbe iz TKU-a sada trebaju biti prenesene u granske kolektivne ugovore (GKU), a u Dodatak TKU-u ugrađeni su "osigurači" da će prava iz pojedinih GKU-a vrijediti za sve javne službe.
Osim toga, otvoreni su pregovori o Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, koja je u 2013. trebala rasti za 6 posto pod uvjetom da je u Hrvatskoj u ovoj godini ostvaren gospodarski rast. No, kako će Hrvatska 2012. završiti s padom BDP-a, od rasta osnovice za plaće neće biti ništa. (Hina)