Premda je slap Sopot, pokraj kojeg se planira izgradnja visoke brane, oko čega se posljednjih tjedana u javnosti podigla prašina, mnogo poznatiji od Benkovskog slapa, potonji je uistinu prekrasan i vrijedan obilaska.
Naročito u proljetno vrijeme kada tijekom kišnih dana u Grajanskom potoku, koji izvire kraj sela Pedrovice između Gračišća i Pićna, ima dovoljno vode koja stvara prekrasne vodopade.
Ponori na potoku progutaju vodu
Do Benkovskog slapa koji je ime dobio po selu Benkovići (trenutno bez stalnih stanovnika) udaljenom pola kilometra najlakše ćete doći ako ostavite vozilo na parkiralištu raskrižja u selu Most-Pićan koji se nalazi ispod Pićna. Ovdje se križaju ceste za Svetu Katarinu u jednom, Pićan u drugom i Potpićan u trećem smjeru. Valja oprezno prijeći državnu cestu u smjeru sjevera, a namjernik će odmah primijetiti gromadu stijene uz samu cestu gdje započinje kratki puteljak duljine stotinu metara do Grajanskog potoka i Benkovskog slapa. Na samoj se obali potoka može upriličiti dnevni piknik, a osim šuma vodopada apetit će potaknuti i pogled na Pićanski lug, zaseoke u njegovoj okolici i visoku Učku.
- Ne teče vajka voda, teče kada su oborine, znate, inače presuši. Po zime je skoro uvijek vode, samo ne teče u leti. Problem je u tome da taj potok uzvodno, u smjeru Pedrovice, ima dosta ponora koji progutaju vodu, pa ona ne stigne do slapa, kaže nam Josip Lukšić iz sela Most-Pićan kojeg smo upoznali nedaleko Benkovskog slapa zajedno sa sinom Neviom i unukom Noelom. Obiteljsku je kuću, koja se nalazi na samo 200 metara od samog Benkovskog slapa, sagradio početkom osamdesetih doselivši se ovdje iz susjednih Gorenjih Kralji. Sada su bliže glavnoj cesti, ali i imanju, kampanji, koja se prostire oko same kuće.
- Mi smo ga oduvijek nazivali Slap, a kako od starine parcele, na onu stranu slapa prema suncu, ima familija Benković, mi smo ga zvali Benkovski slap, kaže Josip Lukšić koji riječ slap izgovara na pićonskoj domaćoj čakavici tako da više zvuči kao slop. Potok su zvali samo potok, dakako, s naglaskom na drugom slogu, dok se u novije vrijeme kažu, počeo nazivati Grajanski potok, što bi značilo da dolazi iz smjera grada, Pićna dakako.
Interesantna prirodna baština
- U starije vrijeme kad još ni bilo ni šterni, a kamoli vodovoda, nego samo lokve, tu su ženske na vrh slopa, na onim stijenama koje su bile pogodne, prale robu. Slop je ime dole, mi smo to nazivali puči, kadika se voda rečimo zadržavala, tu smo se kupali kao dica, prisjeća se gospodin Lukšić koji procjenjuje da je "slap visok negdje oko 45-50 metara, more bit da je najveći u Istri". Uistinu, nezahvalno je procjenjivati visinu slapa odoka, ali budući da nismo naišli ni na kakva službena mjerenja složit ćemo se s mještanima.
S obzirom na to da se radi o ponajvećem istarskom slapu, visine otprilike četrdesetak metara, koji u slučaju pogreške ne prašta, ono što svakako treba savjetovati izletnicima je da ne zaborave na oprez. Ne treba se suviše približavati rubu, jer ima dovoljno pozicija s kojih se sa sigurnošću može sagledati čitav vodopad. Da bi se do njih došlo, treba na prikladnom mjestu preko velikog kamenja u potoku prijeći na drugu stranu Grajanskog potoka te pažljivo nastaviti utabanim puteljkom do stijena sa sjeverne strane otkud se otvara fascinantan pogled na čitav vodopad koji podsjeća na najpoznatije afričke Viktorijine slapove koji su svojedobno fascinirali europske istraživače.
- Kad bi taj slap neki stavi va prirodnu baštinu, bila bi interesantna za puno tih izletnika. Samo bi trebalo puno tega napraviti. Recimo dole na dnu slapa je pogodan prostor, jedan plac, i tu bi se dala napravit jedna manja brana i umjetno jezero i onda bi se tu moglo urediti izletište, ljudi bi prišli gledat, zamišlja Lukšić koji smatra da je Benkovski slap nepotrebno zanemaren prirodni biser te da bi se tu nadležni, možda općina trebala bolje angažirati. "Ako se ne čuje i ne piše o nekom kraju, on se ne razvija", zaključuje Lukšić.
Posjetiti nakon kišnih perioda
Složili smo se da je, barem kada ima vode, ovaj slap atraktivniji od Sopota udaljenog samo 2,3 kilometra zračne linije kojeg je promovirala popularna pješačka staza sv. Šimuna, dok se za Benkovski slap u javnosti gotovo ne zna.
U svakom je slučaju važno Benkovski slap posjetiti tijekom ili odmah nakon kišnih perioda, a ne u vrijeme suše budući da ovaj bujični vodotok presušuje kada nema oborina. Mi smo ga u protekla dva mjeseca posjetili dvaput i razlike su, kao što fotografije kazuju, drastične: od obilnog vodopada do suhe litice. Lukšićev Sin Nevio također dodaje da je slap zanimljiv po zimi kada nastaju vodene sige. Inače, Grajanski potok nakon vodopada teče još pola kilometra te nedaleko sela Bugarini utječe u Krbunski potok koji onda još teče jedan kilometar do ušća u rijeku Rašu. Iz sela Benkovići nešto kompliciranijim putem može se doći ispod samog Benkovskog slapa, međutim, o tome možda jednom drugom prigodom. (Anđelo DAGOSTIN)