Sveučilište ne znači samo podučavanja, ispitivanje, rad sa studentima, već i rad na brojnim projektima, znanstveno-istraživački rad i drugo. Kako izgleda taj dio posla o kojem se ne govori i ne piše toliko, razgovarali smo s prof. dr. sc. Elis Deghenghi Olujić, red. prof., prorektoricom za znanost i istraživanje na pulskom Sveučilištu Jurja Dobrile.
- Poticanje znanstveno-istraživačke suradnje zaposlenika na nacionalnoj i međunarodnoj razini dio su misije Sveučilišta koja se provodi u resoru znanosti i istraživanja. Prorektor za znanost i istraživanje upravlja resorom znanosti i istraživanja na Sveučilištu i zadužen je za implementaciju Istraživačke strategije, a putem Vijeća za poslijediplomske studije obavlja i zadaću usklađivanja poslova, ustrojavanja, izvedbe i razvoja poslijediplomskih studija na Sveučilištu. Prorektor za znanost i istraživanje po funkciji predsjeda Odborom za znanstveni i umjetnički rad te Odborom za izdavačku djelatnost, veli prof. dr. Deghenghi Olujić.
Istraživanje - osnovna djelatnost
Na Sveučilištu Jurja Dobrile su, saznajemo, temeljem ugovora o radu s punim radnim vremenom zaposlena 154 akademska nastavnika od čega 85 u znanstveno-nastavnom i umjetničko-nastavnom zvanju i to: jedanaest u zvanju trajno redovitog profesora (prosječna dob 55,3 godine), dvanaest u zvanju redoviti profesor (prosječna dob 52,5), šesnaest u zvanju izvanredni profesor (prosječna dob 50,1) i četrdeset i šest u zvanju docenta (prosječna dob 39,5 godine). Prosječna dobna struktura znanstveno-nastavnog osoblja Sveučilišta iznosi 49,35 godina.
Dr. Deghenghi Olujić veli da je istraživanje prepoznato kao osnovna djelatnost na kojoj se temelji cjelokupno djelovanje Sveučilišta, što je vidljivo iz brojnih strateških namjera vezanih za istraživanje. Jedan od strateških ciljeva Sveučilišta temeljem Razvojne strategije sveučilišta 2010. - 2015. jest istraživačko sveučilište, pa je Istraživačka strategija Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli u finalnoj fazi izrade. - U njoj su u potpunosti implementirane postojeće odrednice ostalih dokumenata vezanih za područje, kao Strategija ljudskih resursa za istraživače i sl., tako da je ona osnova za sve aktivnosti koje će se poduzimati da bi istraživačke aktivnosti u potpunosti poduprle ostvarivanje strateških ciljeva Sveučilišta.
Temeljem izraženih i argumentiranih primjedbi znanstvene zajednice na dosadašnji način financiranja znanstvene djelatnosti, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta predložilo je u 2013. godini uravnoteženo strukturirani model financiranja znanstvene djelatnosti, temeljen na dobrim praksama razvijenih zemalja zapada, veli naša sugovornica. Predloženim se modelom financiranja znanstvene djelatnosti veći dio financijskih sredstava usmjerio u kompetitivne projekte Hrvatske zaklade za znanost, a manji dio za stabilno namjensko višegodišnje institucijsko financiranje znanstvene djelatnosti u skladu s ostvarenim rezultatima provedbe dogovorenih pokazatelja znanstvene djelatnosti. Ugovorena financijska sredstva isplaćuju se jednom godišnje i moraju se utrošiti namjenski za poticanje razvoja znanstvene djelatnosti.
Poticati odlazak na konferencije
- Temeljem prikupljenih i dostavljenih podataka o sveukupnoj znanstvenoj produktivnosti u 2014. godini, Ministarstvo je Sveučilištu odredilo i doznačilo 482.937,58 kuna, što je 154.360,83 kuna više od iznosa dobivenog u 2013. godini i rezultat je povećane znanstvene produkcije djelatnika Sveučilišta. Pored sredstava za znanost, koje Ministarstvo izdvaja putem namjenskog financiranja znanosti, posebnom Odlukom rektora i Sveučilište potiče odlaske znanstveno-nastavnog osoblja na znanstvene konferencije i umjetničke skupove u zemlji i inozemstvu. U tu se svrhu svakom pojedincu godišnje sufinanciraju troškovi takvih sudjelovanja do iznosa od pet tisuća kuna, veli prof. dr. Deghenghi Olujić.
Odlazak nastavnog osoblja na skupove i konferencije i sudjelovanje s izlaganjima način je prezentacije vlastitih istraživanja. To je ujedno vid popularizacije i promicanja znanosti te prilika da se upoznaju osobe sličnih interesa, a i način kojim se jača pozitivna javna percepcija rada Sveučilišta. U 2013. godini znanstvenici Sveučilišta sudjelovali su u 13 projekata koji su od 2007. godine bili financirani od Ministarstva i koji su krajem 2013. godine zaključeni. U 2014. promijenjen je način prijavljivanja projekata i on se sada odvija putem Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ). Mogućnost prijavljivanja projekata putem HRZZ u prvom je krugu iskoristilo pet znanstvenika koji su prijavili pet projekata. (Vanesa BEGIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU